logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Zastrašujuće posljedice projekta izgradnje hidroelektrana u istočnoj Hercegovini i južnoj Hrvatskoj

Upozorenje Svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode – WWF da bigradnja planiranih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno HE “Dubrovnik II”, HE “Dabar” i HE “Ombla” imala negativne

posljedice za sliv i deltu Neretve, te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku, ponovo je aktueliziralo slučaj “Gornji horiznoti” na kojeg stručnjaci za zaštitu okoliša već godinama upozoravaju kao mogući izvor ekološke katastrofe, odnosno pretvaranja istočne Hercegovine u pustinju.

 

 

Iz WWF-a upozoravaju kako je projekt izgradnje spomenutih hidroelektrana potrebno gledati u kontekstu šire regije, to jeste cijele istočne Hercegovine do Malostonskog zaljeva koji, kao veliki zahvat, crpi i koristi vodu iz sliva Neretve i preusmjerava ju u sliv Trebišnjice. Potom se značajni dijelovi voda, koje iz Trebišnjice otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve, preusmjeravaju na HE “Dubrovnik II”.


“Po zadnjim planovima iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice preusmjeravala bi se ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što znači da će predloženi projekti imati drastični utjecaj na hidrologiju i ekologiju područja s pogubnim posljedicama po lokalno stanovništvo, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH”, upozorili su iz WWF.

Ana Musa, predsjednica Pokreta prijatelja prirode «Lijepa naša» iz Ploča u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) ističe da će posljedice dovršetka projekta “Gornji horizonti”  biti katastrofalne za Neretvu i Neretvane.

“Jer će Neretvi oduzimati vodu koja joj je pripadala preko rijeke Bunice kod Mostara,  Bregave kod Čapljine i preko Trebišnjice i Popova polja, a čiji dio od 1965. godine odlazi tunelom od Mokrog polja kod Trebinja u HE “Dubrovnik 1″. Sva ta voda koja je prevedena će sada završavati dvostrukim tunelom u HE “Plat 2″, a potom u moru. Crni je humor da će ušće Neretve od sada biti na Platu, iako Plat nikada nije imao vodu.  Učinci zaslanjenja Neretve, što nam prijeti, bit će ponajprije egzodus lokalnih ljudi koji žive od poljoprivrede, lova i ribolova. Oduzima se životni prostor stanovništvu. Nestat će tradicionalni način života. Totalno se degradira poljoprivreda koja je ovdje glavni izvor prihoda. Zlatna dolina koju su ljudi desetljećima stvarali golim rukama, oduzimajući zemlju močvari, voljom nekih političkih faktora postat će opet, ne močvara, već prava pustinja”, upozorava Musa.

No, vlasti već godinama ignoriraju upozorenja stručnjaka. Štaviše, u utrci za profitom vlade Republike Srpske i Hrvatske rade na dovršetku projekta. Tako su 13. jula ove godine predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić i prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Radimir Čaćić u Banjoj Luci dogovorili zajednički projekt izgradnje HE “Dubrovnik II”. Planirana snaga HE “Dubrovnik II”, kako je tada pojasnio Džombić, je 300 megavata (MW), biće locirana na području  Dubrovnika i snabdijevat će se vodom iz akumulacionog jezera HE “Trebišnjica” u BiH.

Ana Musa kaže da je sporazum Čačić-Džombić sramota za Hrvatsku.

“Jedna uređena, ozbiljna i pravna država, što bi Hrvatska trebala biti, ne može sklapati sporazume samo s jednim dijelom BiH, bez Predsjedništva i Parlamenta te države. Želim još dodati da je u Dolini Neretve formirana Građanska inicijativa “Spasimo Dolinu Neretve”, i da smo u nedjelju 22. srpnja imali vrlo uspješan prosvjed o kojemu državni mediji šute! Pored ostala tri uvjeta, tražimo na uvid i tekst sporazuma. Ako se Vlada Hrvatske ogluši, idemo dalje u borbu. Koristit ćemo se  svim dopuštenim sredstvima”, tvrdi Musa.

Publicista i novinar Enes Ratkušić iz Mostara upozorava da je rijeka Bregava već gotovo presušila i da se uskoro mogu očekivati i potresi.

“To što Bregave nema, međutim, samo je prvi dio problema, koji jeste kolosalan i posljedica je klasičnog zločina, ne samo prema prirodi, nego i prema stanovnicima cijele Hercegovine. Ono što sad treba očekivati su zemljotresi. “Gornji horizonti” su klasičan projekt uništavanja prirode zarad džepova nekolicine moćnika. Mi danas živimo u svojevrsnom procjepu u kome su individualni i lobistički interesi važniji od državnih, pa čak i kosmičkih. O tome najbolje svjedoči „hrvatski primjer“, koji je gotovo tragikomičan, morbidan, karpenterovski…”, smatra Ratkušić, te ponovo ozbiljno upozorava:

“Realizacija projekta “Gornji horizonti” donijet će Hrvatskoj, na jednoj strani, nešto više električne energije. Istovremeno, na prostoru iste države, u delti Neretve, zbog pada njenog vodostaja, donijet će katastrofu! Nije moguće da se sa ucjenama, čak i kad su moćni lobiji u pitanju, ide toliko daleko”, podvukao je on.

U najkraćem, projekt “Gornji horizonti” predstavlja pokušaju provođenja voda iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja prema Bilećkom jezeru. Riječ je, objašnjavaju stručnjaci, o pokušaju prevođenja voda iz sliva Neretve u sliv rijeke Trebišnjice preko višekilometarski gigantskih cijevi.

Na akumulacijama ovih voda “Elektroprivreda Republike Srpske” i kompanija EFT iz Londona, vlasništvo srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, sina generala Jugoslavenske narodne armije  (JNA) Rade Hamovića, koji se smatra najvećim trgovcem električnom energijom u regionu, žele izgraditi tri nove hidroelektrane  u Republici Srpskoj i to: “Nevesinje”, “Dabar” i “Bileća”. U cijeli projekt se uključila i Republika Hrvatska i to još u vrijeme mandata premijera Ive Snadera. Ideju je, međutim, preuzela i Vlada Zorana Milanovića.

Mediji su 2008. godine otkrili da su tadašnji pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku iz Hrvatske Željko Tomšić i predsjednik Uprave “Hrvatske elektroprivrede” (HEP) Ivan Mravk bili u Banjoj Luci, gdje su se susreli sa tadašnjim premijerom RS-a Miloradom Dodikom.

Kako je nakon sastanka prenijela agencija Srna, a što su hrvatski zvaničnici pokušali demantirati, “obje strane su iskazale spremnost da u narednom periodu pristupe zajedničkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte u slivu rijeke Trebišnjice, koje bi, vlastitim sredstvima realizirali “Elektroprivreda RS” i HEP.

Također, na tom sastanku je dogovoreno da će “Elektroprivreda Republike Srpske” i HEP pripremiti svu dokumentaciju i nakon pribavljanja mišljenja Vlade RS i Vlade Hrvatske nastaviti planirane aktivnosti na izgradnji kapaciteta u okviru projekta “Gornji horizonti” i Hidroelektrane “Dubrovnik II” u mjestu Palat.

Hrvatska je, po tadašnjem dogovoru, prihvatila izgradnju hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, uprkos njihovim ozbiljnim posljedicama i za Hrvatsku, a za, uzvrat, bi
ETF izgradio HE “Dubrovnik II” u Platu. Osim toga, na ovaj način bi se razriješila  međusobna prijeratna dugovanja oko izgradnje Termoelektrane u Gacku, te dugovi vezani za raspodjelu struje iz postojeće hidroelektrane u Platu. Zbog svega, kompanija ETF je svojevremeno registrirana i u Hrvatskoj.

Inače, projekt “Gornji horizonti” izrađen još 1965. godine i vrijedan je oko tri milijarde KM. Planirano je da se Republika Srpska, zahvaljujući njemu, do 2015. godine pozicionira kao najveći izvoznik struje u regiji.

I dok Republika Srpska i Hrvatska grade, Hercegovina se nalazi pred istinskom ekološkom bombom! Jer, ovaj projekt prijeti najtežim posljedicama po živi svijet u ovom dijelu Bosne i Hercegovine od njenog postanka.

O tome najbolje svjedoči lista posljedica projekta “Gornji horizonti”, koju su izradili relevantni stručnjaci. To su: promjena klime, mentalna oboljenja lokalnog stanovništva zbog potpune promjene prirodne slike i druge opasnosti po ljudsko zdravlje, nestanak dijelova ribljeg fonda, ptičijih vrsta, biljnog raslinja, nestanak šumske divljači, uništenje prirodnog lanca ishrane, uništavanje poljoprivrednih dobara i uništavanje turističkih dobara.

Pored činjenice da je rijeka Bregava gotovo presušila, najočitiji primjer posljedica projekta “Gornji horizonti” jeste to da su vode Jadrankog mora već došle do Čapljine u BiH i da Neretva sve više postaje slana, na šta je upozorila i Ana Musa.

WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa oko pet miliona pristaša. Misija im je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša i očuvanje svjetske biološke raznolikosti te promocija smanjenja zagađenja i rasipne potrošnje.

Izvor vijesti: tacno.net

BiH "zablistala" s čak 16 zamračenih gradova

WWF-ova akcija Sat za planet Zemlju upravo je zaključila još jedan rekordni odaziv cijelog planeta: od Samoe s jedne strane datumske linije do Cookovih otoka s druge strane, sa stotinama miliona sudionika ponovno ujedinjenih u poruci - odlučni smo stvoriti održivu budućnost za naš planet.

Događaj je popraćen u više od 7000 gradova i općina u više od 150 zemalja, s mnogim prepoznatljivim kulturnim i prirodnim znamenitostima koje su povodom akcije utonule u mrak.

"U akciji Sat za planet Zemlju, ljudi iz svih sfera života, ujedinili su se kako bi izrazili svoju zabrinutost oko dobrobiti našeg planeta i poduzeli mjere koje to podržavaju'', rekao je Jim Leape, direktor WWF Internationala.

''Inspiriran sam ljudskom predanošću. Sat za planet Zemlju akcija je koja je uspjela stvoriti globalnu zajednicu, koja ujedinjena zaista može učiniti mnogo''.

Ove godine svoj sjaj povodom globalne akcije na jedan sat ugasile su mnogobrojne svjetske znamenitosti poput  Harbour Bridgea, Tokyo Towera, Nacionalnog stadiona u Pekingu, Kremlja i Crvenog trga u Moskvi, Crkve rođenja Isusova u Betlehemu, Eiffelova tornja, Akropole, tornja u Pisi, rimskih Španjolskih stuba, Brandenburških vrata, Buckinghamske palače, Tower Bridgea, Big Bena, Times Squarea, Empire State Buildinga, slapova Nijagare…

U Bosni i Hercegovini se akcija Sat za planet Zemlju slavila peti put. Kako svake godine akcija poprima sve veće razmjere, tako je i BiH 'zablistala' s ovogodišnjih čak 16 zamračenih gradova.Mostaru je bila ugašena dekorativna rasvjeta na Starom mostu, uBanjoj Luci su u mrak utonuli Banski dvori i Muzej savremene umjetnosti,  Zvornik je ugasio kulu Đurđev grad, Goražde Gradski most na Drini, a Doboj gradsku tvrđavu Gradina.

Mnogi su gradovi poput Banje Luke, Mostara i Bugojna pokazali vlastitu inicijativu i organizirali primjerene cjelodnevne proslave i akcije u duhu glavnog motiva kampanje: male dnevne aktivnosti koje znače mnogo za podizanje svijesti stanovništva BiH.

Sljedeći Sat za planet Zemlju 2014. održat će se u subotu, 29. marta.

Izvor vijesti: radiosarajevo.ba

 

BiH ne zna čuvati svoje vodeno bogatstvo

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta, odredbom Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine.



Evropa je kontinent prekograničnih vodnih resursa, pri čemu neke zemlje primaju više od 50 posto svoje vode iz susjednih zemalja.
Vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une, Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine). Kako je saopćeno iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse. Kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljno pažnje, što predstavlja značajanepidemiološki rizik, naročito u ljetnim mjesecima. Biološko-hemijsko prečiščavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BiH se ne vrši, dok se otpadne vode mehanički prečiščavaju samo u nekoliko gradova (Gradačac, Srebrenik, Neum), navodi Fena Svjetski dan voda je prvi put obilježen 1993. godine, a s vremenom je značaj ovog praznika rastao.

Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode za piće, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi. Iako je tri četvrtine površine na Zemlji prekriveno vodom, voda za piće čini 2,5 posto od ukupne količine vode. Od toga skoro 80 posto se nalazi zaleđeno na polovima i ostalim zaleđenim površinama, glečerima.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog nedostatka vode 2,5 milijarde ljudi u svijetu živi bez osnovnih sanitarnih uslova. Bolesti uzrokovane zagađenom vodom za piće i lošim sanitarnim uslovima, svake godine u svijetu odnesu oko 2,5 miliona života. Ove godine tema Svjetskog dana voda je „Međunarodna saradnja u oblasti voda“.

Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroženi, ne samo zbog prekomjernog korištenja i neodgovarajućeg upravljanja, nego i zbog povećanog zagađenja okoline. Povećanje potrošnje vode zbogvećeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacijedovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme.

Značaj međunarodne saradnje u upravljanju ograničenim resursima vode u svijetu, kako navodi UNESCO, ne smije biti potcijenjen. Zagađenje vode ne poznaje granice, stoga je svi moramo čuvati i paziti, jer voda znači život. Od svih riječnih bazena i jezera na svijetu, njih 263 ulaze u kategoriju prekograničnih, sa teritorijom koja obuhvata 145 zemalja i skoro pola Zemljine površine, saopćio je Federalni zavod za javno zdravstvo.

Izvor vijesti: radiosarajevo.ba

 

 

Jedanaest BH gradova u globalnoj akciji "Sat za planet Zemlju"

Gašenjem rasvjete na Starom mostu u subotu, 23. marta, u 20 sati i 30 minuta, Mostar će se pridružiti globalnoj volonterskoj akciji Svjetskog fonda za prirodu (WWF) "Sat za planet Zemlju".

 

 

Pored Mostara, još deset bh. gradova ove godine sudjelovat će u akciji, a moguće je da se do vikenda broj bh. gradova poveće, kazao je na konferenciji za novinare WWF-ov voditelj projekta "Sat za planet Zemlju" Bojan Stojanović.

Gradovi koji su se ove godine priključili akciji su Goražde, Foča i Zvornik. U Goraždu i Foči bit će zamračeni gradski trgovi, a u Zvorniku tvrđava Đurđev grad.

Stojanović je dodao kako "Sat za planet Zemlju" pored ekološke važnost, gradovima pruža mogućnost turističke promocije. Tako je u prošlogodišnji promotivni spot, koji je emitiran na više od 200 svjetskih televizijskih postaja, bila uvrštena scena gašenja rasvjete na Starom mostu, čime se Mostar pridružio svjetskim znamenitostima poput piramida u Gizi, Eiffelovog tornja, Buckinghamske palače, Brandenburških vrata i opere u Sydneyju.

Središnja manifestacija akcije "Sat za planet Zemlju" za BiH bit će održana u Mostaru. Partner WWF-a u provedbi ovogodišnje akcije je nevladina organizacija EKO-Most Mostar, a u akciju se uključio i United World College Mostar, čiji će učenici organizirati koncert u OKC-u Abrašević te pripremiti poseban kulturni program na temu održivog razvoja.

I ove godine učenici svih mostarskih gimnazija zajedno će napraviti posebnu instalaciju sa svijećama.

Globalna inicijativa WWF-a "Sat za planet Zemlju" nastala je 2007. godine u Sydneyju s ciljem podizanja svijesti donositelja odluka i svih stanovnika naše planete o prekomjernoj potrošnji zemljinih resursa i energetskoj učinkovitosti, te štetnosti klimatskih promjena i čovjekovog negativnog utjecaja na Zemlju.

"Sat za planet Zemlju" s gotovo dvije milijarde sudionika u 135 zemalja svijeta ušao je u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana.

 

Izvor vijesti: enargis.ba

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign