Udruženje Aarhus Centar u BIH Početna
logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

PETICIJA: ZAŠTITA PARKA PRIRODE HUTOVO BLATO

Petak, 14. prosinac 2012. | piše: WWF

Na znanje: Elektroprivreda HZ-HB, općina Čapljina, općina Stolac, Agencija za vode sliva Jadranskog mora, Fond za okoliš Federacije BiH, Fond za okoliš Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Federacije BiH


Poštovani,

močvare i jezera Hutovog blata su zbog svojih besprijekornih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta sa razlogom uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrsta riba od koji je 9 endemskih. Budući da se nalazi na jadranskom preletnom putu, ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica.

Sve izražajniji negativni utjecaji čovjeka na ekosustav Hutova blata,koji se ogledaju u promjeni prirodnog vodnog režima, sve intenzivnijem krivolovu i nepostojanju stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe, značajno su degradirali Hutovo blato. Broj riba se smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zaraštaju, a jezera presušuju. Ako se nastavi dosadašnji odnos prema Hutovom blatu, ovom močvarnom ekosustavu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina.

Hutovo blato i njegova bogata vegetacija također su veoma važni za skladištenje ugljika i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Gruba procjena pokazuje da samo kroz svoja tresetišta Hutovo blato sprječava ispuštanje otprilike 7.000.000 tona CO2 u atmosferu, usluga koja ima tržišnu vrijednost oko 200 milijuna €.

Hutovo blato nije samo iznimno važan prirodni rezervat nego ima i vrlo važnu ulogu u sprječavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih poplavnih voda. Besplatno nam pročisti vode prije nego ih otpusti dalje prema moru, a značajno pomaže i u sprječavanju prodiranja slane morske vode u vrijedne poljoprivredne površine delte Neretve.

Nestankom Hutovog blata, Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti jedno od svojih najdragocjenijih staništa i prirodnih resursa. Budućnost ovog značajnog europskog dijela netaknute ljepote, sada ovisi o nama. Sprječavanjem nestanka Hutovog blata napravili bismo veliki korak ka uspostavi modernog europskog društva, koje cijeni svoju prirodu i dragocjene usluge koje nam ona pruža.

Pozivamo odgovorne lokalne i državne institucije, organizacije i poduzeća kao i međunarodne organizacije da usvoje i primjene konkretne korake kojima će spasiti Hutovo blato i omoguće budućim generacijama da uživaju u blagodatima ovog iznimnog područja.

Održan trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije

U organizaciji United Nations Development Programme (UNDP), a uz podršku Enove,Consultants and Engineers, od 10.12. do 12.12.2012. godine, na Vlašiću, održan je trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije. Trening je organizovan u okviru UNDP-GEF Projekta  “Integrisanje kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore”, koji je finansiran od strane Global Enviroment Facility (GEF).

Svoje iskustvo u praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije su prenijeli konsultanti kuće ENOVA.

Predstavnici vladinog i nevladinog sektora iz Kantona 10 su bili učesnici na treningu.

View the embedded image gallery online at:
http://aarhus.ba/sarajevo/en.html?start=1028#sigFreeId4bbac0a976

U Aarhus centru održan seminar na temu "Uloga organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu"

Sarajevo, 14.12.2012

U prostorijama Aarhus centra Sarajevo, održan  je jednodnevni seminar na temu "Uloga organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu". Snežana Mišić-Mihajlović (koordinatorica Centra) i Alma Mirvić (voditeljica projekta) su upoznale prisutne sa radom, dosadašnjim aktivnostima, kao i budućim projektima Aarhus centra.

"Uvod u Aarhusku konvenciju sa akcentom na prisup informacijama" (prvi stub Aarhuske konvencije), bila je tema Aleksandre Hasečić (Opština Novo Sarajevo). Istakla je značaj Registra zagađivača i dometa zagađenja (PRTR protokola), kao i  federalnih zakona o zaštiti okoliša. Također je ukazala i na propuste koji su vezani za web stranice državnih organa, te istakla značaj njihovog blagovremenog ažuriranja, kako bi građani bili bolje upućeni u okolišnu tematiku. Bilo je govora i o obvezi općina da jednom godišnje dostavljaju informacije o primljenim zahtjevima za pristup informacijama, te kako kategorizacija po vrsti tražene informacije jos uvijek nije dostupna.

Sanela Habeš (BHRT1) sa temom" Mediji danas i sutra" je  upoznala prisutne sa najčešcim problemom s kojim se  mediji susreću u pogledu pristupa informacijama. Naime, državni organi zanemaruju činjenicu da su mediji vremenski ograničeni u dostavljanju informacija, te tako indirektno onemogućuju pravovremeno izvještavanje javnosti. Predstavnici općina, učesnici seminara ukazali su na mali broj zaprimljenih zahtjeva o pristupu informacijama o okolišu. Bilo je govora i o poboljšanju usklađivanja donošenja odluka na općinskom I kantonalnom  nivou kad se tiče prostorno-planske dokumenacije i izdavanja okolinskih dozvola.

Muhamed Mujakić (Pravni institut u BiH) je sa temom "Provođenje upravnog postupka u slučaju zaštite prava na pristup informacijama" upoznao prisutne sa trećim stubom Aarhuske konvencije. U tom domenu nedostaje statističkih podataka o broju upravnih sporova koji su pokrenuti zbog kršenja prava na informaciju ili učešća javnosti u odlučivanju o okolišnim pitanjima.

Na seminaru su prisustvovali službenici za informiranje iz četiri gradske općine, te iz Ministarstva Kantona Sarajevo za prostorno uređenje i okoliš. Ovaj edukacijski seminar, organizovao je Aarhus centar Sarajevo uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, nevladine organizacije MDP incijative i Grada Sarajeva.
View the embedded image gallery online at:
http://aarhus.ba/sarajevo/en.html?start=1028#sigFreeId068cead236

Prvi znanstveni dokaz: GMO hrana je štetna i kancerogena

Francuski znanstvenici gotovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GM kukuruzu. Ako se rezultati potvrde Francuska će zatražiti zabranu uvoza u EU.

 

U svjetski priznatom stručnom časopisu za hranu i toksikologiju prvi put objavljen je znanstveni rad s pariškog sveučilišta koji dokazuje da je genetički modificirana hrana štetna.

Francuski znanstvenici gotovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GM kukuruzu. Otkrili su da konzumiranje genetički modificiranog kukuruza američke tvrtke Monsanto može izazvati tumore i skratiti životni vijek, javlja HRT.

Istraživanje je, doduše, provedeno na štakorima, a ne na ljudima.

- Oko 93 posto tumora kod ženki pojavilo se u drugoj godini života. Kod čovjeka bi to bilo između 35. i 40. godine - izjavio je direktor Centra za istraživanje genetičkog inženjerstva Joel Spiroux.

Prosječni životni vijek štakora je najviše tri godine, a dosadašnja istraživanja temeljila su se na pokusima koji su trajali tri mjeseca. Kod glodavaca hranjenih preinačenim američkim kukuruzom smrtnost je bila dvostruko veća, a oštećenja jetre čak pet puta veća od prosjeka.

Francuska vlada zatražila je dodatnu provjeru rezultata i najavila da će od Europske komisije hitno zatražiti zabranu uvoza GM kukuruza u Europsku uniju.

Izvor

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign