Konferencija o klimatskim promjenama u Dohi

Details

Created on Thursday, 06 June 2013 14:34

Na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama je dogovoreno usvajanje Univerzalnog klimatskog sporazuma do 2015. godine. Vlade zemalja su podržale otvaranje institucija, kao i načine i sredstva za finansiranje i razvoj tehnologije u zemljama u razvoju. Izvršni sekretar Okvirne konvencije UN-a, o promjeni klime (UNFCCC)Christiana Figueres je pozvala zemlje da implementiraju dogovor iz Dohe u što kraćem roku.

Glavni tajnik UN-aBan Ki-moon, govoreći na svečanosti otvaranja, pozvao je sudionike da "održe zamah promjena, tako mukotrpno izgrađen na Baliju, Poznanu, Copenhagenu, Cancunu i Durbanu." Ukazujući na problem voda, propadanje tla, topljenje ledene kape, Ban je rekao: "Mi smo danas u utrci s vremenom da ostanemo ispod dogovorenog praga od 2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina kako bi izbjegli najgore posljedice klimatskih promjena."

RezlutatiKonferencije zemalja potpisnica Okvirne konvencije UN o promjeni klime (COP18) i Osme konferencije zemalja potpisnica Kyoto protokola (CMP8) o klimatskim promjenama:

1. Protokol iz Kyota

Učesnici konferencije UN o klimatskim promjenima postigli su dogovor o produženju Protokola iz Kyota do 2020. godine,a koji stupa na snagu 01. januara 2013. godine., kako bi izbjegli novi veliki neuspjeh u borbi protiv zagrijavanja planete.

2. Globalni sporazum o klimatskim promjenama

Vlade su se dogovorile da ubrzano djeluju u skladu sa sporazumom koji bi trebao biti usvojen do 2015. godine,a primjena će početi pet godina kasnije. Značajan broj sastanaka i radionica će se održati tokom 2013. godine, kada će se pripremiti novi ugovor. Vlade su se složile da sekretarijatu UN-a o klimatskim promjenama do 01. marta 2013. godine podnesu izveštaj o predloženim aktivnostima, inicijativama i mogućnostima u pogledu ove problematike.

3. Završetak nove infrastrukture

Vlade zemalja su znatno napredovale u pogledu završetka infrastrukture putem koje usmjeravaju tehnologije i novčana sredstva u zemlje u razvoju.

4. Dugoročno finansiranje

Razvijene zemlje su obećale da će nastaviti sa dugoročnom finansijskom podrškom zemljama u razvoju. Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Danska, Švedska i Evropska komisija su dale obećanje u Dohi da će do 2015. godine obezbjediti oko 6 milijardi USD.

Izabrana koordinatorica Aarhus centra Sarajevo

Details

Created on Thursday, 06 June 2013 14:33

U postupku izbora koordinatora/ice Aarhus centra Sarajevo, a na osnovu raspisanog oglasa objavljenog u tri dnevne novine u BiH i na web stranici www.aarhus.ba, Aarhus centar Sarajevo primio je 32 prijave, od kojih je jedna primljena nakon utvrđenog roka, 30.11. Komisija u sastavu, Miroslav Živanović ispred Grada Sarajevo, Azra Rogović-Grubić ispred Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Alma Mirvić ispred Misije OSCE-a u BiH, obavila je 12. decembra u prostorijama Aarhus centra intervjue sa šest kandidata. Na osnovu predočene dokumentacije i ukupnog broja bodova prema oblastima (Timski rad, Planiranje i organizovanje posla, Motivacija, Komunikacija i Stručno znanje), komisija je zaključila da je kandidatkinja Sabina Jukan bila najuspješnija kandidatkinja.

Zahvaljujemo se svim kandidatima i kandidatkinjama za iskazani interes za saradnju sa Aarhus centrom i nadamo se kvalitetnoj i plodonosnoj saradnji u budućnosti!

Mjerenje napretka - ciljevi zaštite okoliša i propusti

Details

Created on Thursday, 06 June 2013 14:32

Tokom poslijednjih nekoliko desetljeća, veliki broj ekoloških ciljeva su uspješno realizirani. Međutim, uprkos podrobnom normiranju ove oblasti,  globalna ekološka situacija se i dalje pogoršava. Ako ćemo mjeriti odgovor na ekološke izazove isključivo po broju ugovora i sporazuma koji su usvojeni, onda situacija izgleda impresivno. Međutim, u vrlo kompleksnom sistemu pravila, pravi je izazov utvrditi koji su to zapravo ekološki ciljevi. U tu svrhu UNEP u saradnji sa švicarskom vladom je sastavio preko 300 globalnih ekoloških ciljeva.

Ciljevi su izvučeni iz postojećih globalnih i regionalnih multilateralnih sporazuma o okolišu poput Bečke konvecije o zaštiti ozonskog omotača i Montrealskog protokola, Konvencije o biodiverzitetu (CBD), Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada, Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Protokola iz Kyota, kao i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Međunarodna zajednica je postigla neujednačen napredak u pogledu stanja okoliša. Mnogi globalni ekološki ugovori i ciljevi su fragmentarno razvijeni, što je rezultiralo poteškoćama za određene zemlje u pogledu prijavljivanja i ispunjavanja svojih obaveza. Treba nastojati da se podaci različitih zemalja mogu lakše uspoređivati i to putem promicanja korištenja međunarodnih standarda i okvira. Cilj međunarodne zajednice je da razmotri uspostavljanje jasnih i mjerljivih ciljeva koji pokrivaju širi spektar izazova u očuvanju okoliša.

Izvor

SEMINAR:PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠU PRVI STUB AARHUSKE KONVENCIJE

Details

Created on Thursday, 06 June 2013 14:29

SARAJEVO, 14. decembra (FENA) - Učesnici današnjeg seminara u Sarajevu o ulozi organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu, naglasili su da Aarhuska konvencija kao međunarodni instrument počiva na tri stuba od kojih prvi daje pravo na slobodan  pristup informacijama o zaštiti okoliša.

U toj konvenciji Ujedinjenih naroda prvi put se pravo svake osobe "da živi u okolini koja odgovara njenom zdravlju i blagostanju" uvodi u korpus osnovnih ljudskih prava, rekla je Aleksandra Hasečić u ime Aarhus centra Sarajevo.

Informacija o okolišu u zakonskom smislu znači bilo koju pisanu, vizuelnu, audio, elektronsku ili bilo koju drugu materijalnu formu informacije o stanju elemenata okoliša kao sto su: zrak i atmosfera, voda, tlo, pejzaž, prostor i prirodna područja, biološki diverzitet i njegove komponente, uključujući genetski modificirane organizme i međudjelovanje ovih elemenata, navela je.

Zainteresirana javnost je u ovom slučaju ona  koja ima interes u odlučivanju o okolišu bilo zbog lokacije projekta ili prirode datog zahvata u okolišu te javnost koja vec jeste ili će vjerovatno biti pod uticajem namjeravanog zahvata, kao i nevladin sektor koji se bavi promocijom okolinske zaštite.

U Bosni i Hercegovini Zakon o slobodi pristupa informacijama je dio pravnog okvira koji podupire praktičnu primjenu ovih  pravila.

Među osnovnim principima ugrađenim u zakone entiteta i Brčko Distrikta su pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravdi.

To znači da je u njima javnosti zagarantiran pristup informacijama, mogućnost da osobe učestvuju u procesu odlučivanja i imaju pristup pravdi u pitanjima vezanim za okoliš.

Organi uprave dužni su osigurati da osobe koje ostvaruju ta prava neće zbog toga biti kažnjene, proganjane ili na bilo koji drugi način uznemiravane zbog njihovog učešća, rečeno je između ostalog na seminaru.

Aarhuska konvencija Ujedinjenih naroda dio je međunarodnog pravnog okvira u oblasti zaštite okoliša.

Potpisana je 25. juna 1998. godine u danskom gradu Aarhusu. Iako je tome prisustvovao predstavnik Bosne i Hercegovine, nije imao ovlašćenja pa je naša zemlja potpisnica od 15. septembra 2008.

Primjena Aarhuske konvencije u Federaciji BiH zaživjela je 2003. godine, kad je stupio na snagu Zakon o zaštiti okoliša.

Od 2002., Ured koordinatora OSCE ekonomsko-okolišnih aktivnosti, zajedno s misijama OSCE-a radi na osnivanju i podršci Aarhus centara i centara za informiranje javnosti o okolišu u zemljama jugoistočne i istočne Evrope, na Kavkazu i u centralnoj Aziji.

Danas u regiji OSCE-a ima 38 takvih Centara.

Aarhus centri su omogućili forum za dijalog predstavnika vlasti, posebno ministarstava okoliša i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša u jačanju saradnje na rješavanju okolinskih pitanja.

Centri se uspostavlaju na državnom, regionalnom i lokalnom nivou pa i tako doprinose primjeni Konvencije na različitim nivoima.