PETICIJA: ZAŠTITA PARKA PRIRODE HUTOVO BLATO
- Details
- Created on Thursday, 06 June 2013 14:27
Petak, 14. prosinac 2012. | piše: WWF
Na znanje: Elektroprivreda HZ-HB, općina Čapljina, općina Stolac, Agencija za vode sliva Jadranskog mora, Fond za okoliš Federacije BiH, Fond za okoliš Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Federacije BiH
Poštovani,
močvare i jezera Hutovog blata su zbog svojih besprijekornih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta sa razlogom uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrsta riba od koji je 9 endemskih. Budući da se nalazi na jadranskom preletnom putu, ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica.
Sve izražajniji negativni utjecaji čovjeka na ekosustav Hutova blata,koji se ogledaju u promjeni prirodnog vodnog režima, sve intenzivnijem krivolovu i nepostojanju stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe, značajno su degradirali Hutovo blato. Broj riba se smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zaraštaju, a jezera presušuju. Ako se nastavi dosadašnji odnos prema Hutovom blatu, ovom močvarnom ekosustavu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina.
Hutovo blato i njegova bogata vegetacija također su veoma važni za skladištenje ugljika i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Gruba procjena pokazuje da samo kroz svoja tresetišta Hutovo blato sprječava ispuštanje otprilike 7.000.000 tona CO2 u atmosferu, usluga koja ima tržišnu vrijednost oko 200 milijuna €.
Hutovo blato nije samo iznimno važan prirodni rezervat nego ima i vrlo važnu ulogu u sprječavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih poplavnih voda. Besplatno nam pročisti vode prije nego ih otpusti dalje prema moru, a značajno pomaže i u sprječavanju prodiranja slane morske vode u vrijedne poljoprivredne površine delte Neretve.
Nestankom Hutovog blata, Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti jedno od svojih najdragocjenijih staništa i prirodnih resursa. Budućnost ovog značajnog europskog dijela netaknute ljepote, sada ovisi o nama. Sprječavanjem nestanka Hutovog blata napravili bismo veliki korak ka uspostavi modernog europskog društva, koje cijeni svoju prirodu i dragocjene usluge koje nam ona pruža.
Pozivamo odgovorne lokalne i državne institucije, organizacije i poduzeća kao i međunarodne organizacije da usvoje i primjene konkretne korake kojima će spasiti Hutovo blato i omoguće budućim generacijama da uživaju u blagodatima ovog iznimnog područja.
Održan trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije
- Details
- Created on Thursday, 06 June 2013 14:26
U organizaciji United Nations Development Programme (UNDP), a uz podršku Enove,Consultants and Engineers, od 10.12. do 12.12.2012. godine, na Vlašiću, održan je trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije. Trening je organizovan u okviru UNDP-GEF Projekta “Integrisanje kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore”, koji je finansiran od strane Global Enviroment Facility (GEF).
Svoje iskustvo u praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije su prenijeli konsultanti kuće ENOVA.
Predstavnici vladinog i nevladinog sektora iz Kantona 10 su bili učesnici na treningu.
http://aarhus.ba/sarajevo/en.html?start=1244#sigFreeId4bbac0a976
U Aarhus centru održan seminar na temu "Uloga organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu"
- Details
- Created on Thursday, 06 June 2013 14:25
Sarajevo, 14.12.2012
"Uvod u Aarhusku konvenciju sa akcentom na prisup informacijama" (prvi stub Aarhuske konvencije), bila je tema Aleksandre Hasečić (Opština Novo Sarajevo). Istakla je značaj Registra zagađivača i dometa zagađenja (PRTR protokola), kao i federalnih zakona o zaštiti okoliša. Također je ukazala i na propuste koji su vezani za web stranice državnih organa, te istakla značaj njihovog blagovremenog ažuriranja, kako bi građani bili bolje upućeni u okolišnu tematiku. Bilo je govora i o obvezi općina da jednom godišnje dostavljaju informacije o primljenim zahtjevima za pristup informacijama, te kako kategorizacija po vrsti tražene informacije jos uvijek nije dostupna.
Sanela Habeš (BHRT1) sa temom" Mediji danas i sutra" je upoznala prisutne sa najčešcim problemom s kojim se mediji susreću u pogledu pristupa informacijama. Naime, državni organi zanemaruju činjenicu da su mediji vremenski ograničeni u dostavljanju informacija, te tako indirektno onemogućuju pravovremeno izvještavanje javnosti. Predstavnici općina, učesnici seminara ukazali su na mali broj zaprimljenih zahtjeva o pristupu informacijama o okolišu. Bilo je govora i o poboljšanju usklađivanja donošenja odluka na općinskom I kantonalnom nivou kad se tiče prostorno-planske dokumenacije i izdavanja okolinskih dozvola.
Muhamed Mujakić (Pravni institut u BiH) je sa temom "Provođenje upravnog postupka u slučaju zaštite prava na pristup informacijama" upoznao prisutne sa trećim stubom Aarhuske konvencije. U tom domenu nedostaje statističkih podataka o broju upravnih sporova koji su pokrenuti zbog kršenja prava na informaciju ili učešća javnosti u odlučivanju o okolišnim pitanjima.
Na seminaru su prisustvovali službenici za informiranje iz četiri gradske općine, te iz Ministarstva Kantona Sarajevo za prostorno uređenje i okoliš. Ovaj edukacijski seminar, organizovao je Aarhus centar Sarajevo uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, nevladine organizacije MDP incijative i Grada Sarajeva.
http://aarhus.ba/sarajevo/en.html?start=1244#sigFreeId068cead236
Prvi znanstveni dokaz: GMO hrana je štetna i kancerogena
- Details
- Created on Thursday, 06 June 2013 14:17
Francuski znanstvenici gotovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GM kukuruzu. Ako se rezultati potvrde Francuska će zatražiti zabranu uvoza u EU.
U svjetski priznatom stručnom časopisu za hranu i toksikologiju prvi put objavljen je znanstveni rad s pariškog sveučilišta koji dokazuje da je genetički modificirana hrana štetna.
Francuski znanstvenici gotovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GM kukuruzu. Otkrili su da konzumiranje genetički modificiranog kukuruza američke tvrtke Monsanto može izazvati tumore i skratiti životni vijek, javlja HRT.
Istraživanje je, doduše, provedeno na štakorima, a ne na ljudima.
- Oko 93 posto tumora kod ženki pojavilo se u drugoj godini života. Kod čovjeka bi to bilo između 35. i 40. godine - izjavio je direktor Centra za istraživanje genetičkog inženjerstva Joel Spiroux.
Prosječni životni vijek štakora je najviše tri godine, a dosadašnja istraživanja temeljila su se na pokusima koji su trajali tri mjeseca. Kod glodavaca hranjenih preinačenim američkim kukuruzom smrtnost je bila dvostruko veća, a oštećenja jetre čak pet puta veća od prosjeka.
Francuska vlada zatražila je dodatnu provjeru rezultata i najavila da će od Europske komisije hitno zatražiti zabranu uvoza GM kukuruza u Europsku uniju.
More Articles...
Newsletter
lokacija
Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign