logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Drama s HE Ombla, Vladom i endemskim vrstama

Gradnja hidroelektrane na Ombli kod Dubrovnika u Vladi je odjednom postala sporna, ali iz identičnih razloga na koje su nevladine organizacije upozoravale još u studenom 2011. godine. Ekološka studija pokazala je da bi projekt imao vrlo štetan utjecaj na spiljske faune i staništa unutar hrvatske Ekološke mreže i buduće europske mreže NATURA 2000, a ekonomska studija EBRD-a da je neisplativ. Za te dvije stvari znalo se u studenom 2011.

Radimir Čačić, bivši alfa i omega Vladinih ekonomskih projekata, još je sredinom prošle godine poručivao da je dosta vrtićkih fora, Ombla i Plomin moraju ići dalje, a sada Omblu uspješno kritizira ministar zaštite okolišaMihael Zmajlović, iako za iste tvrdnje njegova prethodnica Mirela Holy nije dobila potporu premijeraZorana Milanovića.

Zmajlović priznaje da nije vidio ekološku studiju u kojoj se tvrdi da će potapanje dijela rijeke i spilje uništiti krški ekosustav i ugrožene vrste, a HEP je nije predstavio javnosti, nego najavljuje da će to napraviti 'uskoro'.

'Ministarstvu nije dostavljena studija o utjecaju na okoliša gradnje HE Ombla Hrvatskog biospeleološkog društva ni agencije WSP. S obzirom na to da je 1999. izdano rješenje o prihvatljivosti projekta tadašnjeg nadležnog ministarstva, investitor više nema zakonsku obavezu obratiti se našem ministarstvu. Dakle, mi više po osnovi zakona ne donosimo nikakvu odluku vezano uz projekt', objasnila je tportalu Dijana Sušac, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

HEP je današnjim priopćenjem obećao da će javnosti i Vladi pokazati studiju, ali ne i kada. 'Hrvatska elektroprivreda kao društveno odgovorna tvrtka spremna je provesti sve mjere zaštite okoliša za koje Studija upravljanja bioraznolikošću utvrdi da je nužno provesti radi zaštite zaštićenih živih vrsta. Ukoliko se gradnja HE Ombla prepozna kao gospodarski interes Republike Hrvatske, HEP je spreman nastaviti s realizacijom projekta', javio se HEP medijima tek nakon nekoliko dana što Zmajlović kritizira ovaj sporni projekt.

Zmajlović je u međuvremenu o sadržaju studije saznao neslužbeno i rekao da se, ako je istina da će potapanje i gradnja ugroziti podzemnu faunu Viline šilje gdje su pronađene endemske životinjske vrste, onda protivi HE Ombli.

'Stav ministra Zmajlovića je da investitor mora izaći u javnost sa svim podacima. Ako oni doista pokazuju da se pronađene vrste ne mogu adekvatno zaštititi, a vodeći se i činjenicom da navedeni projekt nije presudan za hrvatski energetski sustav, ministar smatra da bi HEP trebao povući projekt s liste strateških investicija', dodaje glasnogovornica Sušac.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, nasljednik u HE Omblu uvjerenog Čačića, na sve to neodređeno poručuje: 'Nisam onaj koji misli poginuti za Omblu', što u svjetlu prethodnih događaja ocrtava Vladinu politiku 'strateških investicija'.

Izvor vijesti:tportal.hr

 

Pomozite u oblikovanju ovogodišnje EU sedmice održive energije: Organizirajte Energetski dan u svom gradu ili regiji!

Pridružite se stotinama organizatora Energetskog dana ove godine organizirajući vlastiti događaj koji će se održati tokom EU sedmice održive energije 2013 (EUSEW 2013). Energetski dani mogu biti organizirani širom Evrope od 24-28 juna.

Da biste prijavili svoj događaj, napravite račun na EUSEW web stranici i ispunite prijavni obrazac u Energy Day obliku.

Zašto se uključiti?

Utvrdite svoju ulogu u rastućem evropskom pokretu za više održive energije. Ostvarite dobit iz EUSEW Sekretarijata u  komunikacijskoj podršci (oraganiziranje događaja, odnosi sa medijima). Predstavite svoju inicijativu preko naših društvenih medijskih kanala, te se pridružite u online zajednicu EUSEW. Iskoristite EUSEW online web platformu; pojavite se u službenom programu i vodite svoju registraciju učesnika na www.eusew.eu. Steknite medijsku pokrivenost za svoju organizaciju širom Evrope.

Više informacija potražite na EUSEW web stranici.

 

Peticiju za očuvanje Hutovog blata potpisalo 15.000 ljudi

Peticiju za očuvanje Parka prirode Hutovo blato, koju je prije dva mjeseca svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula u saradnji sa brojnim nevladinim organizacijama, do danas je potpisalo više od 15.000 ljudi.



Vezano:
Peticija za zaštitu Hutovog blata

Kampanja će se nastaviti do Dana planete Zemlje 22.04. kad će peticija, zajedno sa popisom urgentnih mjera, biti uručena Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Broj potpisa se zahvaljujući podršci brojnih medija i osviještenih pojedinaca, koji dijele poziv za peticiju na društvenim mrežama,povećava svaki dan.

"Odaziv ljudi je nevjerovatan i mi u WWF-u od srca zahvaljujemo na podršci. To je jasan signal institucijama i državnim preduzećima da se građani Bosne i Hercegovine neće tek tako odreći svog prirodnog bisera te da svi odgovorni moraju preuzeti odgovornost i usvojiti mjere ne samo za očuvanje već i za poboljšanje stanja u Hutovom blatu", upozorio je Zoran Mateljak, koordinator WWF-a u BiH, na posebnom skupu u Hutovom blatu uoči Svjetskog dana močvarnih staništa.

Prirodni vodni režim Hutovog blata, a time i opstanak biljnih i životinjskih vrsta na ovom području, značajno je narušen izgradnjom hidro-tehničke infrastrukture u slivu Trebišnjice prije nekoliko desetljeća. Sada mu prijeti i dodatno oduzimanje vode kroz projekt Gornjih horizonata.

Budući da je WWF prepoznao Dinarski luk kao jednu od eko-regija od svjetskog značaja, WWF-ov Mediteranski program još je prije nekoliko godina osnovao stručni tim s ciljem da pronađe rješenja za očuvanje ključnih staništa i ekosistema. Uz istraživanja biološke raznolikosti, urađene su studije hidrologije i hidrogeologije s ciljem razumijevanja zamršenog vodnog sustava Hutovog blata koje je smješteno u krškom okruženju s bezbrojnim podzemnim kanalima koji dovode i odvode vodu.

"Cilj WWF-ovog stručnog tima je da se, koliko je moguće, oponaša prirodni (ekološki) protok vode kroz Hutovo blato. Rješenje je složeno pošto Hutovo blato ne prima vodu iz površinskih tokova, već putem podzemlja kroz sliv Trebišnjice i Bregave", objašnjava Zoran Mateljak i dodaje: "Močvare i jezera Hutovog blata prikupljaju tu vodu te je ispuštaju kroz rijeku Krupu u rijeku Neretvu, čime sprečavaju i prodiranje slane morske vode u deltu Neretve".

Izvršena istraživanja biološke raznolikosti prepoznala su da bi restauracija poplavnih livada na pet glavnih točaka Hutovog blata spriječila gubitak biološke raznolikosti.

WWF kao najpovoljnije rješenje vidi dovođenje voda do ključnih površina koristeći prirodne podzemne veze između Popovog i Dabarskog polja tj. doslovno imitirati prirodne tokove. Drugo rješenje predviđa infrastrukturne intervencije, kojima bi se osigurao dovoljan dotok vode u Hutovo blato iz susjednih umjetnih, ali bi zbog kvalitete vode mogla imati nepovoljne učinke koji bi mogli biti dodatna prijetnja biološkoj raznolikosti Hutovog blata.

WWF poziva sve ljubitelje prirode te naročito one koji su svjesni važnosti ovog Ramsarskog područja da potpišu peticiju dostupnu na

www.hutovo-blato.ba

 

Izvor vijesti: Radio Sarajevo

Transnacionalni kriminal u oblasti okoliša - zajednički zločin radi boljeg sprovođenja

Zašto je ovo pitanje važno?

Ekološki kriminal se obično odnosi na bilo koju povredu nacionalnog ili međunarodnog ekološkog prava ili konvencije koje postoje da obezbjede očuvanje i održivost životne sredine u svijetu . Pet oblasti se smatraju od velikog značaja: ilegalna trgovina divljim životinjama, nelegalna sječa, nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov; ilegalna trgovina kontroliranim hemikalija (uključujući supstance koje oštećuju ozonski omotač) i protuzakonito odlaganje opasnog otpada.

Dimenzije ekološkog kriminala

U svom izvještaju "Transnacionalni kriminal u zemljama u razvoju", nevladino istraživačko i zagovaračko tijelo "Global Financial Integrity" napravilo je procjenu ekonomskih dimenzija transnacionalnog kriminala (Haken, 2011).

Grupe koje su uključene u ekološki kriminal

Potaknuti percepcijom niskog rizika i visoke zarade, pojavile su se indicije za ekološke kriminalne aktivnosti koje privlače sve veći interes organiziranih kriminalnih skupina. Mnoge od prednosti globalizacije, kao što su lakše i brže komunikacije, kretanje finansija i međunarodnih putovanja, koriste kriminalne skupine za obavljanje kriminalnih aktivnosti. U principu, krivične kazne za ekološke zločine su relativno blage. U međunarodnom pravu za zaštitu okoliša, malo ili nimalo se pominju sankcije. Samo Konvencija o pravu mora propisuje za određenu vrstu povrede, primjenu novčane kazne (ISISC, 2010).

Koje su posljedice za politiku?

Konvencija UN-a o transnacionalnom kriminalu (UNTOC) i Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC) su dva važna instrumenta koji su počeli privlačiti pozornost na vezu između ekološkog kriminala i korupcije.

Šta se može učiniti?

U borbi protiv ekoloških zločina, je potreban snažan regulatorni režim i učinkoviti prevencijski mehanizam, uključujući i antikorupcijske mjere.

Međunarodna suradnja

S obzirom na mogućnost uspostave međunarodne nadležnosti za međunarodna ekološka djela, važno je razmisliti o saradnji država s međunarodnim tijelima (ISISC, 2010). Jedan od načina je da sudjeluju postojeće međunarodne, nacionalne i regionalne ekološke jedinice koji će podijeliti iskustva jedne s drugima kako bi se razvile istrage i akcije koje su usmjerene na razbijanje kriminalnih mreža (EIA, 2008). Potreban je koordiniran pristup u kojem će se svi oblici ekološkog kriminala tretirati na istoj razini važnosti.

 

Opširnije

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign