logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

5 milijuna farmera diže tužbu protiv Monsanta tešku 7,7 milijardi dolara

Diže se tužba protiv kompanije radi koje svakih 30 minuta neki farmer počini samoubojstvo. 5 milijuna farmera tuži Monsanto za 6,2 milijarde eura (oko 7,7 milijardi dolara). Razlog? Osim drugih razloga, poput onog kad je Monsanto određene poljoprivredne regije pretvorio u „pojaseve samoubojstva,“ u ovom slučaju je riječ o kontinuiranom naplaćivanju autorskih naknada koje farmere dovodi do financijskog sloma.

Farmeri kažu da Monsanto nepravedno ubire zelenaške profite u čitavom svijetu za obnovu sjemena za žetvu, koje dolazi od prošlogodišnjih sadnica. Praksa čuvanja sjemena dolazi još iz drevnih vremena, ali Monsanto za to naplaćuje ogromne naknade i pokušava uništiti ovaj običaj. Zašto? Zato jer je vlasnik patenta za GMO sjeme, i osim prvog sjemena, naplaćuje i ono iz kasnijih žetvi također. S vremenom se računi nakupljaju i farmeri jedva uspijevaju da ne bankrotiraju. Zbog toga razloga je Indija optužila Monsanto za biopiratstvo s ciljem da ih spriječi u patentiranju života.

Jane Berwanger, braniteljica farmera, obratila se javnosti putem Associated Pressa: „Monsantu je plaćeno kada proda sjeme. Zakon daje proizvođačima pravo da više puta sade sjeme koje kupe i nigdje u svijetu ne postoji obveza ponovnog plaćanja tog sjemena. Proizvođači su na udaru zbog naknada na proizvodnju“.

Read more...

EKOLOZI I RADNICI NP PROTIV GRADNJE HIDROELEKTRANA

Male hidroelektrane, koje bi se gradile na području Nacionalnog parka Sutjeska, značajno bi narušile eko sistem i dovele do nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Čulo se to juče na javnoj raspravi o Nacrtu studije o procjeni uticaja na životnu sredinu malih hidroelektrana Sutjeska 2a i 2b i Hrčavka 1,2,3, koja je održana u Foči. Izgradnji elektrana usprotivili su se radnici Nacionalnog parka Sutjeska, te aktivisti ekoloških organizacija.

-Izvođač radova nije dovoljno obratio pažnju i elaborirao u svom izvještaju životnu sredinu i sve uticaje koje će eventualna izgradnja malih hidroelektrana imati na vrijedne kanjonske ekosisteme. Nedopustivo je, sa stanovišta ikoga ko se bavi naukom i strukom, da imate studiju o uticaju na životnu sredinu, a da životnu sredinu uopšte ne elaborirate. To je osnovna primjedba ovakve javne rasprave. S druge strane, to se radi u Nacionalnom parku, na području koje je od visoke vrijednosti i gdje su staništa i vrste toliko osjetljive da bilo kakve radnje, a naročito nekakva miniranja i stvaranje velike buke, mogu da doprinose degradaciji ekosistema koja će kasnije narušiti kompletan režim ishrane i ono što se vijekovima i vijekovima tu stvaralo- rekao je inžinjer šumarstva Đorđije Milanović iz Društva za zaštitu prirodnog naslijeđa RS "Arbor magna", koji je, inače, rodom iz Foče, a radi kao asistent na Šumarskom fakultetu u Banjaluci na predmetu botanika. Sličnog mišljenja su i radnici Nacionalnog parka Sutjeska.

-Investitor nije pomenuo koja je korist od tih centrala, koju direktnu tinansijsku korist ima Park. Da li je to na godišnjem nivou, da li ćemo imati besplatnu struju? Lokalno stanovništvo je protiv izgradnje ovih centrala, to je definitivno. U Zakonu o nacionalnom parku stoji da je zabranjeno graditi hidrocentrale u nacionalnom parku, ako nije u javnom interesu. Vjerovatno će ovo proći jer je u interesu Vlade i javnom interesu, nažalost. Ja se ne slažem s tim i većina radnika parka je protiv toga- kaže radnik u NP Sutjeska, Milovan Radović.

Koncesionar mini hidroelektrana na Sutjesci i Hrčavki je preduzeće „Drina hidro enerdži" Iz Ugljevika. Predstavnik tog preduzeća, Duško Radić smatra da bi gradnja elektrana doprinijela razvoju turizma u Nacionalnom parku.

- Prednost gradnje mini elektrana su pristupni putevi u Nacionalnom parku, koji se mogu koristiti u turističke svrhe, a koji bi bili obnovljeni. Pojedini putevi bili bi nanovo probijeni i iskorišćeni kao protivpožarni putevi. Na mjestima gdje se planiraju mašinske zgrade i vodozahvati, uobičajeno je da se urade i izletišta i odmarališta za šetače. Mislimo da bi značajno doprinijeli turističkoj ponudi Nacionalnog parka- kaže Radić.

Read more...

PROVOĐENJE MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE U ZAŠTITI OZONSKOG OMOTAČA

Predstavnici Aarhus centra u BiH uzeli su učešće na radionici za provođenje „Programa za postepeno isključivanje iz upotrebe HCFC supstanci u Bosni i Hercegovini“ (HPMP-BiH, tzv. HPMP - HCFC Phaseout Management Plan),koja je održana 03.04.2013. u Sarajevu.

Ovaj plan je strateški dokument za isključivanje iz upotrebe HCFC-a u BiH do 2020. godine. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa – Ozonska jedinica BiH, u saradnji sa UNIDO-om i konsultantskom firmom „CETEOR“, Sarajevo – koja je kao izvršna agencija vodila operativne aktivnosti u pripremi prijedloga programa HPMP-BiH, je organiziralo ovu radionicu s ciljem predstavljanja načina izrade HPMPa i njegovog sadržaja.

Zahvaljujući uloženim zajedničkim naporima svih uključenih u proces implementacije Montrealskog Protokola u BiH, dat je doprinos tome da Montrealski protokol bude prepoznat globalno kao najuspješniji multilateralni sporazum u oblasti zaštite okoliša do sada. Stranke Bečke konvencije i Montrealskog Protokola su 197 zemalja svijeta, dakle sve zemlje UN članice čime je postignuta univerzalna ratifikacija ove konvencije i protokola.Južni Sudan se priključio kao najnovija zemlja stranka u oktobru 2012. godine.

Ratificirali smo amandmane Montrealskog protokola iz Londona, Kopenhagena i Montreala 2003. godine, kao i Pekinški amandman 2011. godine.Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina je pristupila Bečkoj konvenciji o zaštiti Ozonskog omotača i Montrealskom protokolu 1992. godine.

Ozonska jedinica Bosne i Hercegovine je proteklih godina uspješno provela većinu planova i aktivnosti iz Nacionalnog programa i NOPP-a (National ODS phase-out Management Plan) i dostigla status zemlje koja u potpunosti ispunjava odredbe Montrealskog protokola u postepenom isključivanju iz upotrebe za sve 4 grupe SOOO (supstanci koje oštećuju ozonski omotač): CFC-i, haloni, trihloreten i metil-bromid.

Legislativa za provođenje Montrealskog protokola kojom je utvrđen sistem licenci za uvoz i izvoz SOOO, te sistem kvota i dozvola, je stupio na snagu 15. maja 2007. godine zakonskim aktom Odlukom Vijeća ministara. Prve kvote uvoza i dozvole uvoza su izdate od strane MVTEO licenciranim uvoznicima za njihov uvoz 2008. godine. Implementacija ove Odluke ide kompatibilno i paralelno sa provođenjem entitetskih relevantnih zakonskih i podzakonskih akata.

Planirane su izmjene i dopune postojeće legislative kako bi se ispunile nove obaveze proistekle ratifikacijom Pekinškog amandmana i iz HPMPa, kao i obaveze u skladu sa relevantnom EU okolinskom i klimatskom legislativom.

Read more...

Student osmislio sistem za čišćenje okeana od plastičnog otpada

Izum plastike je omogućio napredak na gotovo svim područjima istraživanja i pokrenuo našu civilizaciju ka napred. Istovremeno je plastika i glavni sastojak ogromnih količina smeća koje prekriva Zemlju i uzrokuje zagađenje tla i voda.


U poslednje vrijeme svijet su obišle fotografije ogromnih plutajućih ostrva koje su zgrozile javnost. Takva reakcija je poslužila i kao podsticaj da se započne s organizovanjem akcija vezanih za problem skladištenja plastičnog otpada i recikliranja otpada uopšte.

Poznato je da plastični otpad ubija živa bića direktno ili indirektno i da je uzrok gomilanja tona štetnih hemikalija u okeanima, ali nije dovoljno samo smanjiti upotrebu plastičnih proizvoda u svakodnevnom životu. Promjena načina razmišljanja o plastici sigurno će pomoći budućim generacijama, ali nama je još uvek neophodno rijšenje za čišćenje okeana od smeća koje zatim treba na prikladan način i odložiti.

Plastični otpad godišnje ubije stotine hiljada morskih životinja, a štetne hemikalije koje nastaju od plastike ulaze u lanac ljudske ishrane. Troškovi vlada, firmi i pojedinaca nastali štetama koje čine plastična zagađenja dosežu milione dolara godišnje, a oni uključuju i štete u turizmu, oštećenja plovnih objekata, i čišćenja plaža. Sanacija plastičnog otpada se mora aktivno raditi, ali kako bi ona bila efikasna, operacije čišćenja okeana trebaju se sprovoditi u koordinaciji sa preventivnim akcijama sa kopna.

Read more...

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign