logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Prvi znanstveni dokaz: GMO hrana je štetna i kancerogena

Francuski znanstvenici gotovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GM kukuruzu. Ako se rezultati potvrde Francuska će zatražiti zabranu uvoza u EU.

 

U svjetski priznatom stručnom časopisu za hranu i toksikologiju prvi put objavljen je znanstveni rad s pariškog sveučilišta koji dokazuje da je genetički modificirana hrana štetna.

Francuski znanstvenici gotovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GM kukuruzu. Otkrili su da konzumiranje genetički modificiranog kukuruza američke tvrtke Monsanto može izazvati tumore i skratiti životni vijek, javlja HRT.

Istraživanje je, doduše, provedeno na štakorima, a ne na ljudima.

- Oko 93 posto tumora kod ženki pojavilo se u drugoj godini života. Kod čovjeka bi to bilo između 35. i 40. godine - izjavio je direktor Centra za istraživanje genetičkog inženjerstva Joel Spiroux.

Prosječni životni vijek štakora je najviše tri godine, a dosadašnja istraživanja temeljila su se na pokusima koji su trajali tri mjeseca. Kod glodavaca hranjenih preinačenim američkim kukuruzom smrtnost je bila dvostruko veća, a oštećenja jetre čak pet puta veća od prosjeka.

Francuska vlada zatražila je dodatnu provjeru rezultata i najavila da će od Europske komisije hitno zatražiti zabranu uvoza GM kukuruza u Europsku uniju.

Izvor

Peru zabranio GMO hranu na deset godina

Peru je prije nekoliko mjeseci najavio izricanje historijskog Ne!genetski modifikovanoj hrani, a sada je ta odluka i stupila na snagu. Do ove odluke vodila je dugogodišnja borba bivšeg ministra za okoliš Antonija Bracka i nekoliko aktivističkih grupa sa ostatkom vlade i brojnim protivnicima.

Ipak, njihovi napori su na kraju urodili plodom i predsjednik Ollanta Humala je potpisao zakon koji zabranjuje uvoz, proizvodnju ili bilo kakvu upotrebu genetski modifikovane hrane u narednih deset godina. Primjena zakona počela je prošle sedmice, a za prekršioce su predviđene ogromne novčane kazne.

Velike korporacije koje forsiraju svoju genetski modifikovanu proizvodnju, kakva je multinacionalna kompanija Monsanto, mogle bi se suočiti sa novčanom kaznom u visini 14 miliona dolara ukoliko prekrše novi zakon Perua.

Zakon protiv GMO-a osmišljen je kako bi zaštitio biodiverzitet Perua i podržao lokalne zemljoradnike, naveo je aktuelni ministar okoliša Manuel Pulgar Vidal. Proizvodnja genetski modifikovane hrane ugrožavala je autohtone biljne vrste Perua, između ostalih i šareni kukuruz.

Aktivisti napominju da „rat još nije dobijen“, budući da procjene govore da 70 posto zaliha hrane ove države se sastoji od GMO hrane.

Izvor

Prva klimatski prilagođena četvrt na svijetu

Danska planira stvoriti prvu svjetsku klimatski prilagođenu četvrt. Radi se o četvrti Saint Kjeld u Kopenhagenu koja će biti prilagođena novim klimatskim izazovima, posebice teškim padalinama koje su posljednjih godina pogodile Dansku. Projekt je osmislio arhitektonski studio Tredje Natur, a mogli bismo reći da se radi o najavi budućeg razvoja i prilagodbe gradova novim klimatskim uvjetima.
Posljednjih nekoliko godina Danska je suočena se neobično visokim razinama padalina uzrokovanih klimatskim promjenama koje su državu stajale više od 650 milijuna eura. Kako bi smanjili utjecaj klimatskih promjena na svoje gradove, Danci su se odlučili napraviti pilot projekt klimatski adaptirane četvrti. Tako će u Saint Kjeldu biti postavljene biciklističke staze koje će imati ulogu odvodnih kanala, na gotovo sve građevine biti će postavljeni zeleni krovovi koji će upiti višak padalina, a kanali koji će voditi višak vode do luke, uz urbane parkove i vodotornjeve, biti će postavljeni diljem četvrti. Ove promjene smanjiti će opterećenje kanalizacijskog sustava i povećati bioraznolikost.

Osim toga, na glavnom trgu biti će postavljen ogromni prsten koji će stvarati laganu vodenu maglicu za vrijeme toplih dana, a kišnica koja će biti skupljena u parkovima i trgovima odvoditi će se do novonastalih površina za rekreaciju. Uz sve navedeno, više od 20% ukupnog broja ulica biti će vraćeno prirodi kroz stvaranje novih parkova i šetnica.

Izgradnja, to jest prenamjena ove četvrti započeti će 2013. godine, a trebala bi biti gotova do 2015. ili najkasnije 2016. godine. Ole Schrøder, jedan od partnera arhitektonskog studija, izjavio je: "Najveći izazovi našeg društva nalaze se u već izgrađenim gradovima. Naš cilj je nadograditi postojeće strukture kako bi gradovima olakšali pružanje održivih, socijalnih i zdravstvenih usluga. Ključne ideje naših projekata vođene su idejom kako prirodni i koherentan dizajn stvara najsnažniju strategiju koja omogućava rješavanje niza problema gradskih četvrti kao cjelina".

Aerozagađenje u porastu

Posljedica industrijskog i urbanog razvoja jeste ugrožavanje kvaliteta vazduha koji udišemo.

Osnovni izvori zagađivanja vazduha su stacionirani izvori u koje spadaju termoenergetski objekti

i industrijski pogoni. Nepopravljive štete koje su nanesene vazduhu i ozonskom omotaču ukazuju

na činjenicu da je vazduh zajedničko dobro svih stanovnika planete i da svako pojedinačno mora

dati svoj doprinos smanjenju emisije štetnih gasova u vazduhu– ako želimo civilizacijski da preživimo,

smatraju ekolozi.

 

“Svi dijelimo isti vazduh i svima nam je želja da ga

udišemo čistog i nezagađenog.

Svjedoci smo klimatskih promjena,

globalnog zagrijavanja, a u posljednje vrijeme i

aktuelnih`hemijskih tragova-aerosoli`

koje ispuštaju avioni u vazduhu zbog do sada,

bar za javnost, nepoznatih razloga”,

kaže koordinator

Saveza ekoloških snaga/SES/ Bijeljina Snežana Jagodić Vujić.

 

Ona podsjeća da je od čuvene konferencije u Riju 1992. godine do 2012.“pristigla” gomila

različitih studija, istraživanjinja, procjena, preporuka,kampanja, zakona, akata, propisa

na međunarodnom nivou – pri čemu su, kako napominje, potrošena ogromna sredstva,

ali aerozagađenje nije smanjeno,naprotiv,iz godine u godinu je porastu.

 

“Posljedica industrijskog i urbanog razvoja jeste ugrožavanje kvaliteta vazduha koji udišemo. Osnovni izvori zagađivanja vazduha su stacionirani izvori u koje spadaju termoenergetski objekti i industrijski pogoni” – objašnjava Jagodićeva.

 

Veliki termoenergetski objekti, kao glavni energent, koriste ugalj čije su karakteristike niska kalorična vrijednost i visok procenat sumpora. Iako je većina termoenergetskih objekata opremljena filterima i visokim dimnjacima, oni ipak u atmosferu emituju znatne količine produkata nepotpunog sagorijevanja koje treba mjeriti, kontrolisati i nadzirati.

Ipak, zbog opšte privredne recesije u BiH, industrijski objekti rade sa sniženim kapacitetom ili su potpuno van pogona, te je rezultat tog stanja smanjenje emisije štetnih gasova u vazduhu iz tih izvora.

 

“Zagađenje vazduha na području Semberije dolazi od Termoelektrane `Ugljevik` i korištenja uglja iz ovog rudnika. S obzirom na to da je u toku proces rješavanja ovog zagađenja postavljanjem izuzetno skupe tehnologije, može se očekivati da će emisija štetnih gasova iz Termoelektrane biti smanjena“, kaže Jagodićeva.

 

Komentarišući činjenicu da je u vazduhu koji udišu Ugljevičani sve uočljivije prisustvo sumpor-dioksida i čvrstih čestica u dimnim gasovima, direktor RiTE “Ugljevik” Anto Gajić najavio je da je od 20. marta planiran remont koji će trajati 60 dana.

 

“Remontom je planirana automatika bloka i uporedo se radi tenderski dokument za izvođenje radova, odnosno za projektovanje i izvođenje radova za odsumporavanje dimnih gasova.

 

To rade njemački konsultanti, zajedno sa našim stručnjacima, te očekujem da iduće godine budu izabrani ti izvođači i da se krene u tom pravcu, što će biti veoma važno zbog ekološke situacije koja je trenutno nepovoljna i u vazduhu“, rekao je Gajić.

On napominje da je prije izgradnje postrojenja za odsumporavanje, koje bi trebalo biti završeno do 2016. godine, neophodno uraditi rekonstrukciju elektrofiltera, a sve radi smanjenja količine čvrstih čestica u dimnim gasovima ispod 50 miligrama.

 

“Očekujemo da ovo uradimo u narednim godinama, iako mali problem pravi potreba da se napravi veći zastoj TE. Da bi se to postrojenje bilo urađeno, treba nam tri do četiri mjeseca pauze i zastoja u radu TE, ali ćemo pokušati da u nekoliko navrata sukcesivno završimo i ovaj posao, te riješimo ekološke probleme“, rekao je Gajić.

 

Osim ovoga, u toku zimskog perioda korištenje uglja u kotlarnicama i domaćinstvima prouzrokuje povećanu koncentraciju sumpora u vazduhu, a sama opština ima izuzetno veliko i nepotrebno zagađenje vazduha, koje prouzrokuje emisija štetnih gasova u saobraćaju.

 

“Saobraćaj je u lošem stanju, čemu je uzrok veliki broj polovnih vozila, loš kvalitet tečnih goriva i nepotrebno i neefikasno korištenje saobraćaja u samoj opštini”, navodi Jagodićeva.

 

Ona smatra da su samo neki od zajedničkih ciljeva u upravljanju kvalitetom vazduha, neophodnog da se obezbijedi kvalitetan monitoring kvaliteta vazduha, redovno i transparentno izvještavanje javnosti o monitoringu kvaliteta vazduha, izrada katastra zagađivača kao i neophodnost da se svi zagađivači obavežu da svedu smanjenje emisije štetnih gasova na najmanju moguću mjeru.

 

“U Bijeljini je neophodno uspostaviti zeleni pojas uz saobraćajnice, novoizgrađene stambene objekte i industrijske zone, te vršiti konstantan uticaj za smanjenje saobraćaja u gradu“, rekla je Jagodićeva.

 

Ona posebno ističe da problemu alergenih korovskih biljaka treba ozbiljno i organizovano pristupiti, jer su u posljednjih nekoliko godina oni glavni uzročnici povećane koncentracije zagađenja u vazduhu, koje mnogim stanovnicima izaziva velike zdravstvene probleme.

Izvor

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign