logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

SEMINAR:PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠU PRVI STUB AARHUSKE KONVENCIJE

SARAJEVO, 14. decembra (FENA) - Učesnici današnjeg seminara u Sarajevu o ulozi organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu, naglasili su da Aarhuska konvencija kao međunarodni instrument počiva na tri stuba od kojih prvi daje pravo na slobodan  pristup informacijama o zaštiti okoliša.

U toj konvenciji Ujedinjenih naroda prvi put se pravo svake osobe "da živi u okolini koja odgovara njenom zdravlju i blagostanju" uvodi u korpus osnovnih ljudskih prava, rekla je Aleksandra Hasečić u ime Aarhus centra Sarajevo.

Informacija o okolišu u zakonskom smislu znači bilo koju pisanu, vizuelnu, audio, elektronsku ili bilo koju drugu materijalnu formu informacije o stanju elemenata okoliša kao sto su: zrak i atmosfera, voda, tlo, pejzaž, prostor i prirodna područja, biološki diverzitet i njegove komponente, uključujući genetski modificirane organizme i međudjelovanje ovih elemenata, navela je.

Zainteresirana javnost je u ovom slučaju ona  koja ima interes u odlučivanju o okolišu bilo zbog lokacije projekta ili prirode datog zahvata u okolišu te javnost koja vec jeste ili će vjerovatno biti pod uticajem namjeravanog zahvata, kao i nevladin sektor koji se bavi promocijom okolinske zaštite.

U Bosni i Hercegovini Zakon o slobodi pristupa informacijama je dio pravnog okvira koji podupire praktičnu primjenu ovih  pravila.

Među osnovnim principima ugrađenim u zakone entiteta i Brčko Distrikta su pristup informacijama, učešće javnosti i pristup pravdi.

To znači da je u njima javnosti zagarantiran pristup informacijama, mogućnost da osobe učestvuju u procesu odlučivanja i imaju pristup pravdi u pitanjima vezanim za okoliš.

Organi uprave dužni su osigurati da osobe koje ostvaruju ta prava neće zbog toga biti kažnjene, proganjane ili na bilo koji drugi način uznemiravane zbog njihovog učešća, rečeno je između ostalog na seminaru.


Aarhuska konvencija Ujedinjenih naroda dio je međunarodnog pravnog okvira u oblasti zaštite okoliša.

Potpisana je 25. juna 1998. godine u danskom gradu Aarhusu. Iako je tome prisustvovao predstavnik Bosne i Hercegovine, nije imao ovlašćenja pa je naša zemlja potpisnica od 15. septembra 2008.

Primjena Aarhuske konvencije u Federaciji BiH zaživjela je 2003. godine, kad je stupio na snagu Zakon o zaštiti okoliša.

Od 2002., Ured koordinatora OSCE ekonomsko-okolišnih aktivnosti, zajedno s misijama OSCE-a radi na osnivanju i podršci Aarhus centara i centara za informiranje javnosti o okolišu u zemljama jugoistočne i istočne Evrope, na Kavkazu i u centralnoj Aziji.

Danas u regiji OSCE-a ima 38 takvih Centara.

Aarhus centri su omogućili forum za dijalog predstavnika vlasti, posebno ministarstava okoliša i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša u jačanju saradnje na rješavanju okolinskih pitanja.

Centri se uspostavlaju na državnom, regionalnom i lokalnom nivou pa i tako doprinose primjeni Konvencije na različitim nivoima.

PETICIJA: ZAŠTITA PARKA PRIRODE HUTOVO BLATO

Petak, 14. prosinac 2012. | piše: WWF

Na znanje: Elektroprivreda HZ-HB, općina Čapljina, općina Stolac, Agencija za vode sliva Jadranskog mora, Fond za okoliš Federacije BiH, Fond za okoliš Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Federacije BiH


Poštovani,

močvare i jezera Hutovog blata su zbog svojih besprijekornih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta sa razlogom uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrsta riba od koji je 9 endemskih. Budući da se nalazi na jadranskom preletnom putu, ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica.

Sve izražajniji negativni utjecaji čovjeka na ekosustav Hutova blata,koji se ogledaju u promjeni prirodnog vodnog režima, sve intenzivnijem krivolovu i nepostojanju stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe, značajno su degradirali Hutovo blato. Broj riba se smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zaraštaju, a jezera presušuju. Ako se nastavi dosadašnji odnos prema Hutovom blatu, ovom močvarnom ekosustavu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina.

Hutovo blato i njegova bogata vegetacija također su veoma važni za skladištenje ugljika i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Gruba procjena pokazuje da samo kroz svoja tresetišta Hutovo blato sprječava ispuštanje otprilike 7.000.000 tona CO2 u atmosferu, usluga koja ima tržišnu vrijednost oko 200 milijuna €.

Hutovo blato nije samo iznimno važan prirodni rezervat nego ima i vrlo važnu ulogu u sprječavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih poplavnih voda. Besplatno nam pročisti vode prije nego ih otpusti dalje prema moru, a značajno pomaže i u sprječavanju prodiranja slane morske vode u vrijedne poljoprivredne površine delte Neretve.

Nestankom Hutovog blata, Bosna i Hercegovina bi mogla izgubiti jedno od svojih najdragocjenijih staništa i prirodnih resursa. Budućnost ovog značajnog europskog dijela netaknute ljepote, sada ovisi o nama. Sprječavanjem nestanka Hutovog blata napravili bismo veliki korak ka uspostavi modernog europskog društva, koje cijeni svoju prirodu i dragocjene usluge koje nam ona pruža.

Pozivamo odgovorne lokalne i državne institucije, organizacije i poduzeća kao i međunarodne organizacije da usvoje i primjene konkretne korake kojima će spasiti Hutovo blato i omoguće budućim generacijama da uživaju u blagodatima ovog iznimnog područja.

Održan trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije

U organizaciji United Nations Development Programme (UNDP), a uz podršku Enove,Consultants and Engineers, od 10.12. do 12.12.2012. godine, na Vlašiću, održan je trening o praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije. Trening je organizovan u okviru UNDP-GEF Projekta  “Integrisanje kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore”, koji je finansiran od strane Global Enviroment Facility (GEF).

Svoje iskustvo u praktičnoj implementaciji Aarhuske konvencije su prenijeli konsultanti kuće ENOVA.

Predstavnici vladinog i nevladinog sektora iz Kantona 10 su bili učesnici na treningu.

View the embedded image gallery online at:
http://aarhus.ba/sarajevo/en.html?start=936#sigFreeId4bbac0a976

U Aarhus centru održan seminar na temu "Uloga organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu"

Sarajevo, 14.12.2012

U prostorijama Aarhus centra Sarajevo, održan  je jednodnevni seminar na temu "Uloga organa uprave u ostvarivanju prava na informaciju o okolišu". Snežana Mišić-Mihajlović (koordinatorica Centra) i Alma Mirvić (voditeljica projekta) su upoznale prisutne sa radom, dosadašnjim aktivnostima, kao i budućim projektima Aarhus centra.

"Uvod u Aarhusku konvenciju sa akcentom na prisup informacijama" (prvi stub Aarhuske konvencije), bila je tema Aleksandre Hasečić (Opština Novo Sarajevo). Istakla je značaj Registra zagađivača i dometa zagađenja (PRTR protokola), kao i  federalnih zakona o zaštiti okoliša. Također je ukazala i na propuste koji su vezani za web stranice državnih organa, te istakla značaj njihovog blagovremenog ažuriranja, kako bi građani bili bolje upućeni u okolišnu tematiku. Bilo je govora i o obvezi općina da jednom godišnje dostavljaju informacije o primljenim zahtjevima za pristup informacijama, te kako kategorizacija po vrsti tražene informacije jos uvijek nije dostupna.

Sanela Habeš (BHRT1) sa temom" Mediji danas i sutra" je  upoznala prisutne sa najčešcim problemom s kojim se  mediji susreću u pogledu pristupa informacijama. Naime, državni organi zanemaruju činjenicu da su mediji vremenski ograničeni u dostavljanju informacija, te tako indirektno onemogućuju pravovremeno izvještavanje javnosti. Predstavnici općina, učesnici seminara ukazali su na mali broj zaprimljenih zahtjeva o pristupu informacijama o okolišu. Bilo je govora i o poboljšanju usklađivanja donošenja odluka na općinskom I kantonalnom  nivou kad se tiče prostorno-planske dokumenacije i izdavanja okolinskih dozvola.

Muhamed Mujakić (Pravni institut u BiH) je sa temom "Provođenje upravnog postupka u slučaju zaštite prava na pristup informacijama" upoznao prisutne sa trećim stubom Aarhuske konvencije. U tom domenu nedostaje statističkih podataka o broju upravnih sporova koji su pokrenuti zbog kršenja prava na informaciju ili učešća javnosti u odlučivanju o okolišnim pitanjima.

Na seminaru su prisustvovali službenici za informiranje iz četiri gradske općine, te iz Ministarstva Kantona Sarajevo za prostorno uređenje i okoliš. Ovaj edukacijski seminar, organizovao je Aarhus centar Sarajevo uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, nevladine organizacije MDP incijative i Grada Sarajeva.
View the embedded image gallery online at:
http://aarhus.ba/sarajevo/en.html?start=936#sigFreeId068cead236

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign