logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Prva klimatski prilagođena četvrt na svijetu

Danska planira stvoriti prvu svjetsku klimatski prilagođenu četvrt. Radi se o četvrti Saint Kjeld u Kopenhagenu koja će biti prilagođena novim klimatskim izazovima, posebice teškim padalinama koje su posljednjih godina pogodile Dansku. Projekt je osmislio arhitektonski studio Tredje Natur, a mogli bismo reći da se radi o najavi budućeg razvoja i prilagodbe gradova novim klimatskim uvjetima.
Posljednjih nekoliko godina Danska je suočena se neobično visokim razinama padalina uzrokovanih klimatskim promjenama koje su državu stajale više od 650 milijuna eura. Kako bi smanjili utjecaj klimatskih promjena na svoje gradove, Danci su se odlučili napraviti pilot projekt klimatski adaptirane četvrti. Tako će u Saint Kjeldu biti postavljene biciklističke staze koje će imati ulogu odvodnih kanala, na gotovo sve građevine biti će postavljeni zeleni krovovi koji će upiti višak padalina, a kanali koji će voditi višak vode do luke, uz urbane parkove i vodotornjeve, biti će postavljeni diljem četvrti. Ove promjene smanjiti će opterećenje kanalizacijskog sustava i povećati bioraznolikost.

Osim toga, na glavnom trgu biti će postavljen ogromni prsten koji će stvarati laganu vodenu maglicu za vrijeme toplih dana, a kišnica koja će biti skupljena u parkovima i trgovima odvoditi će se do novonastalih površina za rekreaciju. Uz sve navedeno, više od 20% ukupnog broja ulica biti će vraćeno prirodi kroz stvaranje novih parkova i šetnica.

Izgradnja, to jest prenamjena ove četvrti započeti će 2013. godine, a trebala bi biti gotova do 2015. ili najkasnije 2016. godine. Ole Schrøder, jedan od partnera arhitektonskog studija, izjavio je: "Najveći izazovi našeg društva nalaze se u već izgrađenim gradovima. Naš cilj je nadograditi postojeće strukture kako bi gradovima olakšali pružanje održivih, socijalnih i zdravstvenih usluga. Ključne ideje naših projekata vođene su idejom kako prirodni i koherentan dizajn stvara najsnažniju strategiju koja omogućava rješavanje niza problema gradskih četvrti kao cjelina".

Aerozagađenje u porastu

Posljedica industrijskog i urbanog razvoja jeste ugrožavanje kvaliteta vazduha koji udišemo.

Osnovni izvori zagađivanja vazduha su stacionirani izvori u koje spadaju termoenergetski objekti

i industrijski pogoni. Nepopravljive štete koje su nanesene vazduhu i ozonskom omotaču ukazuju

na činjenicu da je vazduh zajedničko dobro svih stanovnika planete i da svako pojedinačno mora

dati svoj doprinos smanjenju emisije štetnih gasova u vazduhu– ako želimo civilizacijski da preživimo,

smatraju ekolozi.

 

“Svi dijelimo isti vazduh i svima nam je želja da ga

udišemo čistog i nezagađenog.

Svjedoci smo klimatskih promjena,

globalnog zagrijavanja, a u posljednje vrijeme i

aktuelnih`hemijskih tragova-aerosoli`

koje ispuštaju avioni u vazduhu zbog do sada,

bar za javnost, nepoznatih razloga”,

kaže koordinator

Saveza ekoloških snaga/SES/ Bijeljina Snežana Jagodić Vujić.

 

Ona podsjeća da je od čuvene konferencije u Riju 1992. godine do 2012.“pristigla” gomila

različitih studija, istraživanjinja, procjena, preporuka,kampanja, zakona, akata, propisa

na međunarodnom nivou – pri čemu su, kako napominje, potrošena ogromna sredstva,

ali aerozagađenje nije smanjeno,naprotiv,iz godine u godinu je porastu.

 

“Posljedica industrijskog i urbanog razvoja jeste ugrožavanje kvaliteta vazduha koji udišemo. Osnovni izvori zagađivanja vazduha su stacionirani izvori u koje spadaju termoenergetski objekti i industrijski pogoni” – objašnjava Jagodićeva.

 

Veliki termoenergetski objekti, kao glavni energent, koriste ugalj čije su karakteristike niska kalorična vrijednost i visok procenat sumpora. Iako je većina termoenergetskih objekata opremljena filterima i visokim dimnjacima, oni ipak u atmosferu emituju znatne količine produkata nepotpunog sagorijevanja koje treba mjeriti, kontrolisati i nadzirati.

Ipak, zbog opšte privredne recesije u BiH, industrijski objekti rade sa sniženim kapacitetom ili su potpuno van pogona, te je rezultat tog stanja smanjenje emisije štetnih gasova u vazduhu iz tih izvora.

 

“Zagađenje vazduha na području Semberije dolazi od Termoelektrane `Ugljevik` i korištenja uglja iz ovog rudnika. S obzirom na to da je u toku proces rješavanja ovog zagađenja postavljanjem izuzetno skupe tehnologije, može se očekivati da će emisija štetnih gasova iz Termoelektrane biti smanjena“, kaže Jagodićeva.

 

Komentarišući činjenicu da je u vazduhu koji udišu Ugljevičani sve uočljivije prisustvo sumpor-dioksida i čvrstih čestica u dimnim gasovima, direktor RiTE “Ugljevik” Anto Gajić najavio je da je od 20. marta planiran remont koji će trajati 60 dana.

 

“Remontom je planirana automatika bloka i uporedo se radi tenderski dokument za izvođenje radova, odnosno za projektovanje i izvođenje radova za odsumporavanje dimnih gasova.

 

To rade njemački konsultanti, zajedno sa našim stručnjacima, te očekujem da iduće godine budu izabrani ti izvođači i da se krene u tom pravcu, što će biti veoma važno zbog ekološke situacije koja je trenutno nepovoljna i u vazduhu“, rekao je Gajić.

On napominje da je prije izgradnje postrojenja za odsumporavanje, koje bi trebalo biti završeno do 2016. godine, neophodno uraditi rekonstrukciju elektrofiltera, a sve radi smanjenja količine čvrstih čestica u dimnim gasovima ispod 50 miligrama.

 

“Očekujemo da ovo uradimo u narednim godinama, iako mali problem pravi potreba da se napravi veći zastoj TE. Da bi se to postrojenje bilo urađeno, treba nam tri do četiri mjeseca pauze i zastoja u radu TE, ali ćemo pokušati da u nekoliko navrata sukcesivno završimo i ovaj posao, te riješimo ekološke probleme“, rekao je Gajić.

 

Osim ovoga, u toku zimskog perioda korištenje uglja u kotlarnicama i domaćinstvima prouzrokuje povećanu koncentraciju sumpora u vazduhu, a sama opština ima izuzetno veliko i nepotrebno zagađenje vazduha, koje prouzrokuje emisija štetnih gasova u saobraćaju.

 

“Saobraćaj je u lošem stanju, čemu je uzrok veliki broj polovnih vozila, loš kvalitet tečnih goriva i nepotrebno i neefikasno korištenje saobraćaja u samoj opštini”, navodi Jagodićeva.

 

Ona smatra da su samo neki od zajedničkih ciljeva u upravljanju kvalitetom vazduha, neophodnog da se obezbijedi kvalitetan monitoring kvaliteta vazduha, redovno i transparentno izvještavanje javnosti o monitoringu kvaliteta vazduha, izrada katastra zagađivača kao i neophodnost da se svi zagađivači obavežu da svedu smanjenje emisije štetnih gasova na najmanju moguću mjeru.

 

“U Bijeljini je neophodno uspostaviti zeleni pojas uz saobraćajnice, novoizgrađene stambene objekte i industrijske zone, te vršiti konstantan uticaj za smanjenje saobraćaja u gradu“, rekla je Jagodićeva.

 

Ona posebno ističe da problemu alergenih korovskih biljaka treba ozbiljno i organizovano pristupiti, jer su u posljednjih nekoliko godina oni glavni uzročnici povećane koncentracije zagađenja u vazduhu, koje mnogim stanovnicima izaziva velike zdravstvene probleme.

Izvor

190 zemalja o Kyotu II.

Predstavnici 190 zemlja okupilo se juce u Dohi na konferenciji o klimi na kojoj bi sudionici trebali pokrenuti II. fazu Protokola iz Kyota. Globalni i ambiciozni sporazum koji bi ukljucio sve zemlje, a medu njima i dva najveca onecišcivaca na planetu: Sjedinjene Države i Kinu, trebao bi biti potpisan 2015. Protokol iz Kyota jedini je službeni dokument koji države potpisnice obvezuje na smanjenje ispuštanja staklenickih plinova u atmosferu.  Skup ce trajati od 26. novembra do 7. decembra, a 4. decembra predstavnicima bi se trebalo pridružiti stotinjak ministara i zakljuciti sporazum, prenosi Hina.

Upozorenja

Druga faza Kyota bila bi nastavak mukotrpnih napora Ujedinjenih naroda da se zaustavi globalno zagrijavanje koje izaziva klimatske promjene.  Zadnjih dana zaredala su upozorenja. Svjetska banka upozorila je da ce globalno zagrijavanje rasti za cetiri stupnja Celzija do 2060., te izazvati niz prirodnih katastrofa koje ce najteže pogoditi upravo najsiromašnije zemlje. Postotak ispuštanja plinova s ucinkom staklenika dosegnuo je 2011. najvišu razinu. UN je upozorio da je svijet daleko od ispunjenja zacrtanog cilja da zagrijavanje planeta ogranici na dva stupnja. Ako se planet bude zagrijavao iznad te razine, svijetu prijete nekontrolirane posljedice, kažu strucnjaci. Protokol iz Kyota jedini je pravno obvezujuci instrument za industrijski razvijene zemlje da smanje ispuštanje staklenickih plinova. Izuzetak su Sjedinjene Države koje nisu potpisale Protokol iz Kyota. Na zadnjoj UN-ovoj konferenciji o klimi 2011. u južnoafrickome gradu Durbanu sudionici su se suglasili pokrenuti nastavak Kyota. No ta je odluka simbolicna, jer se Kanada povukla iz sporazuma, a Japan i Rusija najavili su da nece pregovarati o nastavku. Tako bi Kyoto 2 obvezivao samo zemlje Europske unije i Australiju koje emitiraju zajedno tek 15 posto svih staklenickih plinova u svijetu."Taj instrument ne donosi velike promjene u stvarnom svijetu, no produljenje njegove valjanosti važno je da bismo se suprotstavili nepovjerenju koje zemlje juga planeta gaje prema sjeveru", rekla je uoci skupa u Dohi Christiana Figueres, glavna pregovarateljica UN-a o klimi.

Najveci onecišcivaci

Globalni i ambiciozni sporazum koji bi ukljucio sve zemlje, a medu njima i dva najveca onecišcivaca na planetu: Sjedinjene Države i Kinu, trebao bi biti potpisan 2015. te stupiti na snagu 2020. godine. Rasprava o pravnom obliku takvog sporazuma trebala bi poceti upravo u Dohi. No zemlje juga, a napose mali otoci, najizloženiji klimatskim promjenama jer one izazivaju rast razine mora koje ih može potopiti, ne žele cekati još osam godina. "Vrijeme nije na našoj strani", rekla je predstavnica Saveza malih otocnih država Marlene Moses koja se nada "da ce tragicno iskustvo, primjerice uragana Sandy, potaknuti one koji oklijevaju na puni angažman". Ubrzo nakon reizbora za predsjednika SAD-a Barack Obama obecao je brzo se angažirati u naporima za smanjenje emisija ugljicnog dioksida. No njegovo obecanje moglo bi se slomiti na otporu Kongresa kojim dominiraju republikanci neskloni takvu angažmanu. Potpisan 1997., Protokol iz Kyota obvezuje potpisnice na prosjecno smanjenje emisija staklenickih plinova za 5,2 posto od 2008. do 2012. u odnosu na razine iz 1990. Ta obveza je podijeljena je na cetrdesetak industrijaliziranih zemalja. Europska unija trebala je smanjiti emisije za osam posto, a Rusija je dobila pravo emitirati 15 posto takvih plinova. Staklenicki plinovi su CO2 (ukljucni dioksid), CH4 (metan), didušicni oksid (N20) te klor-fluor-ugljici (CFC), klor-fluor-ugljikovodici (HCFC) i fosfor-fluor-ugljikovodici (PFC).Obveza se odnosi osobito na uporabu fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen), a ona su odgovorna za dvije trecine emisija staklenickih plinova u svijetu.

Održana Konferencija povodom završetka projekta “Odgovorno upravljanje medicinskim otpadom“

Centar za ekologiju i energiju organizirao je  20. novembra, u Tuzli Konferenciju povodom završetka projekta “Odgovorno upravljanje medicinskim otpadom“, finansijski podržanog od EU, na kojoj su prikazani projektni rezultati i pozitivne prakse za unapređenje procesa upravljanja medicinskim otpadom, a najuspješnijim učesnicima, koji su doprinijeli kvalitetnijoj realizaciji projekta, uručene su zahvalnice.

Na Konferenciji, nakon prikazanog dokumentarnog filma “Medicinski otpad u sjeveroistočnoj BiH“ i predstavljanja projektnih aktivnosti i rezultata,  svoja izlaganja su održali Jelena Miloš, predstavnica delegacije EU u BiH, Mladen Rudež, pomoćnik ministra Ministarstva okoliša i turizma FBiH i Milan Latinović, pomoćnik ministra Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a na temu  o pozitivnim primjerima upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama govorili su Zlatko Maksimović, direktor Doma zdravlja Bijeljina, Kasim Brigić, direktor Doma zdravlja Tuzla, Neđo Ilić, direktor Bolnice Brčko distrikt i Mirjana Ninković, glavna sestra Doma zdravlja Doboj.

O povećanju preuzetih količina otpada iz zdravstvenih ustanova govorili su predstavnici firmi koje otkupljuju i prerađuju medicinski otpad Nihad Bajrić, tehnički direktor firme Kemis BH Lukavac, Belma Krupalija, predstavnica firme Reciklon Sarajevo i Miroslav Dragičević, rukovodilac Službe za tehničko uslužne djelatnosti u Opštoj bolnici “Sveti Apostol Luka“ Doboj, a da postoji mnogo obaveza kada je u pitanja zdrava sredina govorili su Safet Harbinja, direktor Fondova za zaštitu okoliša FBiH i Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.

Svojim učešćem na Konferenciji, Sinha Kurbegović, ministrica Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Unsko sanskog kantona pokazala je spremnost ovog Kantona da krene u rješavanje problema zbrinjavanja medicinskog otpada, koji je veliki problem u cijeloj BiH.

Važno je naglasiti da su, prije početka implementacije projekta, velike količine opasnog medicinskog otpada, zajedno sa komunalnim otpadom, završavale na deponijama ugrožavajući zdravlje osoba koje dolaze u dodir s njim i štetno utičući na okoliš. Razlog tome je bio nepridržavanje zakonskih obaveza svih aktera u sistemu upravljanja medicinskim otpadom.

Zahvaljujući aktivnostima i uspješnoj saradnji između predstavnika vlasti, zdravstvenih ustanova, poslovnog sektora i NVO, pokrenut je proces pravilnog upravljanja medicinskim otpadom i već se vide veliki rezultati.

Ako se kao primjer uzme Tuzlanski kanton, početkom 2011. god., Ministarstvo zdravstva TK i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK nisu imali dokumente koje su im zdravstvene ustanove po zakonu bile dužne dostaviti do kraja 2010. godine. Kroz projektne aktivnosti i uz pomoć Centra za ekologiju i energiju, 62 zdravstvene ustanove su do novembra 2012. god. izradile i predale Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice svoje Planove upravljanja medicinskim otpadom, a u Ministarstvo zdravstva je stigao još i veći broj dokumenata iz zdravstvenih ustanova sa podacima odgovornih osoba za upravljanje medicinskim otpadom. Takođe, sve veće količine opasnog medicinskog otpada se predaju adekvatnim firmama na pravilno zbrinjavanje, umjesto da, zajedno sa komunalnim otpadom, završavaju na deponijama predstavljajući veliku opasnost za stanovništvo i okolinu.

IZVOR

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign