logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Studijska posjeta Udruženju "Aarhus centar u BiH "

U Udruženju "Aarhus centar u BiH" jučer je upriličena studijska posjeta kojoj je prisustvovalo četvero učesnika iz Estonije, Litvanije, Srbije i Hrvatske.

Posjeta je organizovana u okviru aktivnosti SALTO SEE RC u kojoj učestvuje ukupno 25 mladih ljudi iz Baltičkih i Balkanskih zemalja. Cilj aktivnosti je povezati organizacije Balkana i Baltika kako bi se bolje upoznali sa situacijom u drugoj regiji, te pripremili projekte buducih razmjena mladih izmedju te dvije regije u sklopu programa EU Youth in Action.

Ova posjeta pružila je dobar uvid u trenutno stanje okoliša u našoj zemlji. Osim toga upoznali su se i sa radom Udruženja "Aarhus centar u BiH". To je bila odlična prilika i za razmjenu iskustava u ovoj oblasti.

 

View the embedded image gallery online at:
http://aarhus.ba/sarajevo/en.html?start=936#sigFreeIde61dfa54d0

BORBA PROTIV IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA U NP SUTJESKA: Osam ekoloških organizacija uputilo otvoreno pismo Predsjednici Vlade RS-a Željki Cvijanović

 

Osam ekoloških nevladinih organizacija  uputilo je jučer  Otvoreno pismo Predsjednici Vlade Republike Srpske, Željki Cvijanović, povodom dodjeljenih koncesija za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. Pismo je poslano ispred sljedećih organizacija: Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Eko Akcija, Arbor Magna, Ornitološko društvo Naše ptice, Društvo studenata biologije i Centar za životnu sredinu, te dvije međunarodne mreže nevladinih organizacija, Friends of the Earth Europe i CEEweb for Biodiversity.

 

 

Poštovana Predsjednice Vlade,

 

Na osnovu Odluke o davanju saglasnosti za izgradnju malih hidroelektrana (do 5 MW) na području Nacionalnog parka “Sutjeska”, donesene od strane Vlade Republike Srpske, 2.2.2012. godine (04/1-012-2-204-12), te dodijeljenih koncesija za hidroelektrane “Sutjeska 2A”, “Sutjeska 2B”, “Hrčavka 1”, “Hrčavka 2”, “Hrčavka 3” i “Jabušnica”, dostavljamo Vam naše mišljenje, te razloge zbog kojih se protivimo izgradnji pomenutih hidroelektrana.

 

Neki od razloga zbog kojih smo protiv izgradnje malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska su:

 

1. U kanjonima rijeka Sutjeska, Jabušnica i Hrčavka se nalazi nekoliko Natura 2000 staništa (navedeni u nastavku ove tačke), na osnovu istraživanja urađenog za publikaciju

“Natura 2000 u Bosni i Hercegovini”. Natura 2000 je mreža područja očuvanja prirode Evropske unije, te će NP Sutjeska svakako biti buduće Natura 2000 područje. Sljedeći tipovi staništa se pojavljuju i relevantni su za identifikaciju područja:

- 3220 – Planinske rijeke i zeljasta vegetacija duž njihovih obala

Procjena ugroženosti i potrebne mjere zaštite: Da bi održala postojanost ovakvih

staništa ne smije se ni na koji način regulisati vodni režim. Izgradnja većih ili manjih akumulacija, kao i bilo kakvo regulisanje vodenog korita u najvećoj mjeri su prijetnja nestanku ovih staništa kod nas.

- 3240 – Obale planinskih rijeka obrasle zajednicama sive vrbe Salix elaeagnos

Procjena ugroženosti: Stanište je ugroženo jer je kao pionirska zajednica sindinamski povezana sa zajednicom sive johe (Alnus glutinosa), te poboljšanjem edafskih uslova može preći u Alnetum incanae.

- 8210 – Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom

Edraiantho-Daphneetum malyanae (Lakušić i Šilić 1968) je endemična hazmofitska

zajednica iz kanjona Sutjeske. Karakterišu je Edraianthus sutjeskae i Daphne malyana.

 

2. Mala hidroelektrana “Sutjeska 2A” je planirana u neposrednoj blizini prašume Perućica (1 km važdušne linije), koja je u prvom režimu zaštite i ne bi smjela imati nikakav negativan uticaj. To bi bilo nemoguće izbjeći izgradnjom MHE, zbog uticaja buke, mogućeg zagađenja, te sigurne promjene mikroklime.

 

3. Područje NP Sutjeska je jedno od potencijalnih budućih IBA područja (Important Bird Area), a među vrstama koje su značajne za ovo područje nalaze se suri orao (Aquila chrysaetos), kosac (Crex crex), planinska ševa (Eromophila alpestris) i druge. U dijelu kanjona poseban uticaj bi bio na vrste specifične za ovaj tip staništa kao što su vodenkos (Cinclus cinclus) i gorska pastirica (Motacilla cinerea).

 

4. Divokoza (Rupicapra rupicapra balcanica) je u Dodatku IV Direktive o staništima, kao vrsta kojoj treba hitna zaštita, a stanište su joj kanjoni rijeka u NP Sutjeska. Divokoze bi bile ugrožene ne samo gubitkom staništa, nego i uznemiravanjem za vrijeme izgradnji MHE.

 

5. Rijeka Sutjeska je stanište vidre (Lutra lutra) koja je navedena u dodatku II Bernske Konvencije, dodatku I CITES konvencije, dodatku I Bonske konvencije i dodatcima II, IV i V EU Direktive o staništima i vrstama. Trenutno ne postoje preciznije procjene o brojnosti vidre u Bosni i Hercegovini, ali se generalno smatra da je malobrojna, odnosno da bi je trebalo označiti kao kritično ugroženu vrstu (CR). Vidra je trajno zaštićena vrsta prema zakonima o lovstvu Federacije BiH i Republike Srpske.

 

6. U rijekama NP “Sutjeska” su prisutne endemske vrste Plecoptera, čiji opstanak bi bio ugrožen izgradnjom MHE:

- Leuctra hippopides Kaćanski & Zwick, 1970 endem Dinarida

- Leuctra olympia Aubert, 1956 endem Balkana

- Sinoperla neglecta graeca (Aubert, 1956) endem Balkana

Leuctra olympia je zaštićena Uredbom o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj: 04/1-012-2-2848/12).

 

7. U rijekama NP “Sutjeska” su prisutne endemske vrste Trichoptera, čiji opstanak bi takođe bio ugrožen izgradnjom MHE:

- Hydropsyche mostarensis Klapalek endem BiH

- Ryachophila loxias Schmidt endem Balkana

- Ryachophila balcanica Rad. endem Balkana

- Micrasema sericeum Klapalek endem Balkana

Hydropsyche mostarensis je zaštićena Uredbom o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj: 04/1-012-2-2848/12).

 

8. Izgradnja MHE u NP Sutjeska je u suprotnosti sa Odlukom sa COP 11 Konferencije o biološkoj raznolikosti (UNEP/CBD/COP/11/35), u dijelu koji se tiče kopnenih voda. Sve odluke i zaključci su obavezujući za BiH.

 

9. NP Sutjeska ima potencijal da bude uvrštena na UNESCO listu svjetske baštine, kao područje izuzetnih pejsažnih i bioloških vrijednosti. Izgradnjom MHE kandidatura može u potpunosti biti dovedena u pitanje.

 

10. Kompleks Maglic-Volujak-Zelengora (BA0000009) i vodopad Skakavac (BA0000015) se nalaze na listi predloženih Emerald područja (Savjet Evrope, broj: T-PVS/PA (2011) 06). Emerald mreža je ekološka mreža sastavljena od područja od posebne važnosti za zaštitu prirode, a dužne su je uspostaviti zemlje Bernske konvencije među kojima je i Bosna i Hercegovina. Program Emerald mreže pokrenuo je Savjet Evrope kao dio svojih aktivnosti u sprovođenju Bernske konvencije. Emerald mreža obuhvata područja od velike ekološke važnosti za ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni Bernskom konvencijom.

 

11. Izgradnjom MHE bi se ugrozio potencijal za sportske i avanturističke aktivnosti u NP Sutjeska. Trenutno je kanjoning kao turistička aktivnost u ponudi u kanjonu rijeke Hrčavke, dok bi se na ostalim rijekama trebao razvijati. Dalji razvoj ovog aspekta turizma je opravdan sve većim interesovanjem turista, te velikim potencijalom rijeka Sutjeska, Hrčavka i Jabušnica za avanturističkim aktivnostima. Magazin National Geographic je Bosnu i Hercegovinu 2012. godine svrstao na listu 10 najboljih zemalja za avanturistički turizam na svijetu. Sutjesku, kao najveći Nacionalni park u Bosni i Hercegovini bi trebalo razvijati u tom pravcu, što bi bilo onemogućeno izgradnjom MHE. Naravno, ove avanturističke aktivnosti moraju biti osmišljene i sprovedene na način koji ne ugrožava biodiverzitet.

 

12. Kanjoni rijeka su simbol NP “Sutjeska”, a pogotovo kanjon rijeke Sutjeske, koji se nalazi i na logu NP "Sutjeska". Magistralni put Foča – Tjentište – Gacko prolazi kroz kanjon rijeke Sutjeske. Izgradnjom cjevovoda i ostalih postrojenja MHE bi došlo će do dramatičnog narušavanja pejsažnih vrijednosti NP "Sutjeska".

 

13. Izgradnja ovih MHE nema takvu ekonomsku dobit, koja bi mogla opravdati njihovu izgradnju na teritoriji Nacionalnog parka. Ukupno “Sutjeska 2A”, “Sutjeska 2B”, “Hrčavka 1”, “Hrčavka 2” i “Hrčavka 3” imaju manje od 15 MW ukupne instalirane snage, što dovodi u pitanje i samu ekonomsku opravdanost, pogotovo kada se uzmu u obzir  negativni efekti izgradnje.

 

14. Svi podaci o korisnosti izgradnje MHE su zasnovani na podacima iz studija starih skоro 20 godina. U međuvremenu, usljed posljedica klimatskih promjena, režim i količina protoka vode su se značajno promijenili, sa dugim sušnim periodima i kratkim periodima obilnih padavina.

 

15. Činjenice su da Republika Srpska električnu energiju izvozi, te da istočni dio Republike Srpske ima dovoljne količine električne energije. Nove proizvodne energetske kapacitete trebaju razvijati u oblasti novih  obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, energija vjetra i biomasa), a posebno treba raditi na mjerama energetske efikasnosti, koje imaju velike pozitivne efekte na otvaranje novih radnih mjesta, održivo korištenje resursa, zaštitu životne sredine i dostizanje ciljeva održivog razvoja.

 

Zbog ovdje navedenih razloga, tražimo od Vas, kao Predsjednice Vlade,  odlučne poteze po ovom pitanju, imajući u vidu obaveze Republike Srpske i BiH  prema EU zakonodavstvu i međunarodnim sporazumima u oblasti životne sredine i održive energije. Tražimo od Vas da pokrenete inicijativu za reviziju Odluke Vlade (04/1-012-2-204-12).

 

Dopis Vam upućujemo ispred udruženja: Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Eko Akcija, Arbor Magna, Ornitološko društvo Naše ptice, Društvo studenata biolgije i Centar za životnu sredinu, te dvije međunarodne mreže nevladinih organizacija, Friends of the Earth Europe i CEEweb for Biodiversity.

Izvor vijesti: depo.ba

Europska unija finansira zaštitu ptica u Hutovom Blatu

Europska unija, u sklopu IPA programa prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, finansira projekt ORNIBA -zaštita ptičijih vrsta na Balkanu: Zajednička intervencija Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Kako saznaje Fena od učesnika projekta, EU je za ovaj projekt izdvojila 177.000 eura za dio projekta u Crnoj Gori, te 150.000 eura za dio projekta u BiH. Projekt u BiH implementira Oxfam Italia, Ured u Sarajevu, s partnerima Ornitološko udruženje „Naše ptice“ Sarajevo i NVO „Novi Val“ Blagaj, a u Crnoj Gori Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) Podgorica s partnerom Općinom Tivat. Područje intervencije obuhvata Park prirode „Hutovo blato“ u BiH i Zaštićeno područje „Tivatska solila“ u Crnoj Gori.

Projekt je počeo u januaru ove godine, a trajat će do decembra 2014. "Hutovo blato" i "Tivatska solila" su zaštićena područja od izuzetne važnosti za ptičije vrste koje u svojim seobama prelijeću ova područja ili se u njima gnijezde.

Nemogućnost adekvatne zaštite uzrokuje pojavu lova i krivolova u ovim područjima, čime se negativno utiče na brojnost ptičijih vrsta. Projekt bi putem svojih aktivnosti trebalo da ustanovi trenutno stanje u oba područja i predloži način kako da se problemi riješe s obje strane granice. Zatim će se na kompletnoj teritoriji voditi kampanja radi podizanja svijesti u borbi protiv krivolova.

Projektom je planirana izgradnja kapaciteta upravljačkih tijela oba lokaliteta, usklađivanje zakona o lovu u BiH i Crnoj Gori sa zakonima EU, te ukazivanje na mogućnost organiziranog posmatranja ptica kao važne turističke grane i uključivanje te aktivnosti u turističku ponudu regije. Na taj bi se način znatno povećali prihodi koje bi ova područja ostvarivala, što bi stvorilo bolju finansijsku osnovu za organiziranje efikasnije rendžerske službe, a time i daleko efikasniju zaštitu ovih ekološki važnih područja.

Izvor vijesti: radiosarajevo.ba

{fcomment}

Najveća svjetska elektrana na biogas otvorena u Finskoj

Novo kombinovano postrojenje je instalirano u staroj, već postojećoj termo-centrali koje je ranije radila samo na ugalj.

Najveća termocentrala na biogas u svijetu otvorena je jučer u Finskoj. Termoelektrana u Vasi, na istočnoj obali Finske, je zbog snage od 140 megavata postala najveća elektrana u svijetu koja za dobijanje električne energije koristi na gas dobijen iz biomase.

Novo kombinovano postrojenje je instalirano u staroj, već postojećoj termo-centrali koje je ranije radila samo na ugalj. Cilj ovakve rekonstrukcije nekadašnjeg zagađivača je da se "poveća korišćenje obnovljivih izvora energije i smanji upotreba uglja, a poboljša spoljnotrgovinski balans (Finske)", rekao je na otvaranju ministar rada Lauri Ihalainen.

Centrala kojom upravlja domaća kompanija "Vaskiluodon Voima", koristiće kao gorivo uglavnom biomasu od drvnog otpada šumske industrije koja je jedna od glavnih privrednih aktivnosti Finske. Ta biomasa se "gasifikuje" i miješa s ugljem. Time se, kaže operator centrale, potrošnja uglja smanjuje za 25 do 40 odsto.

"Umjesto uzvoza uglja iz inostranstva i plaćanja za pravo na ispuštanje zagađujućih gasova koji zagrijevaju atmosferu, privredi će ostajati oko 15 miliona eura godišnje", rekao je za AFP direktor kompanije, Mauri Blomberg.

Kako predstavnici firme "Vaskiluodon Voima" kažu, ova nova centrala je zaposlila stotinu ljudi, a indirektno, u regionu, još nekoliko stotina. Tu će se proizvoditi električna i toplotna energiju za stanovnike grada Vase.

 

Izvor vijesti: vijesti.me

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign