logo
BHS English

Partneri Aarhus centra

 

  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

  

Prijatelji Aarhus centra

 

 

Webmail

 

 

Deponija je velika prijetnja za okoliš u BiH!

Iako je projekt izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokalitetu Lučino razdolje, na granici između Hrvatske i BiH, a koji je velika prijetnja za okoliš u našoj zemlji, nakon silnih peripetija lani zaustavila bivša resorna ministrica u Vladi Republike Hrvatske Mirela Holy, njen nasljednik Mihael Zmajlović ovih dana je ponovo odobrio nastavak istraživanja na tom lokalitetu.

Njegov potez kojim aktuelizira projekt koji bi ugrozio zaštićeni lokalitet Hutovog blata te 140 podzemnih vrsta Popovog polja, odakle vodu dobiva Malostonski zaljev u 36 podmorskih izvora, izazvalo je revolt tamošnjih udruženja za zaštitu okoliša.

Tako su predstavnici građanskih i ekoloških udruženja u Dubrovačkom primorju izrazili zgražavanje aktueliziranjem ovog projekta te ponovo ukazali na štete koje od deponije mogu nastati u općini Dubrovačko primorje i u zaštićenim staništima u Hercegovini.

S njima se slaže i koordinator za BiH Svjetskog fonda za očuvanje prirode (WWF) Zoran Mateljak.

- Mi već sada baratamo podacima da četiri milijarde kubika vode nedostaje podzemlju istočne Hercegovine i, ako bi se radili bilo kakvi zahvati koji bi dodatno pogoršali tu situaciju, time bi kritično stanje kakvo je sada bilo dovedeno do nepodnošljivog i neodrživog - naglašava Mateljak.

Upravo zbog toga je, napominje on, sadašnju količinu vode mnogo lakše onečistiti, pa bi takvi zahvati, poput izgradnje deponije, dodatno ugrozili Hutovo blato i deltu Neretve.

Izvor vijesti: avaz.ba

Bosna i Hercegovina ponovno u mraku 23. marta

WWF poziva gradonačelnike BiH gradova da ugase svjetla na glavnim gradskim znamenitostima, a ministre da se obvežu pojačati okolišne politike.

WWF, svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode, sedmu godinu zaredom organizira "Sat za planetu Zemlju“ ili „Earth Hour“, najveću svjetsku volontersku akciju za očuvanje našeg planeta, te poziva građane i firme da se pridruže akciji 23.03. u 20:30 sati gašenjem svjetla na jedan sat.

Od 2007., kada je 2,2 miliona ljudi sudjelovalo u prvom „Satu za planetu Zemlju“, održanom samo u australskom Sydneyu, akcija se masovno proširila na više od 7000 gradova i mjesta u 152 zemlje sa stotinama miliona sudionika na svih sedam kontinenata. Bosna i Hercegovina je prošle godine pridonijela akciji sa znamenitostima ugašenima u 11 gradova, uključujući Stari Most u Mostaru, Banske dvore u Banja Luci i katedralu Isusa Krista u Sarajevu.

„'Sat za planet Zemlju' oduvijek je bio više od same kampanje gašenja svjetla. Prvi put možemo vidjeti konkretne i izvanredne rezultate kampanje, koji vode ka postizanju naše dugoročne vizije očuvanja planete za buduće generacije“, rekao je Andy Ridley, izvršni direktor i suosnivač „Sata za planet Zemlju“, najavljujući akciju na konferenciji za novinare u četvrtak, 28. februara u Singapuru.

„Nakon 120.000 prikupljenih glasova u kampanji prošle godine, ruski parlament usvojio je dugo očekivani Zakon o zaštiti mora od onečišćenja naftom,“ dodao je Ridley i nastavlja: „U Rusiji je cilj ovogodišnje kampanje prikupiti više od 100.000 potpisa građana za izmjene i dopune sadašnjeg Zakona o šumama. Ako uspijemo, zakon će obnoviti zabranu industrijske sječe na području gotovo dvostruko većem od Francuske.“

I ovogodišnja akcija temelji se na prošle godine pokrenutoj kampanji „JA HOĆU! A TI?“, kojom se brojni stanovnici svijeta obvezuju što će napraviti za spas planete. Europski sekretar za okoliš Janez Potočnik već je dao svoj ovogodišnji izazov u kojem obećava da će pjevati pred 1000 ljudi ako isti broj ljudi tjedan dana ne vozi automobil.

WWF poziva ministre i poznate osobe da izazovu građane Bosne i Hercegovine svojim obećanjima i tako pripomognu održivim akcijama i politikama na području zaštite okoliša. Dodatno WWF poziva i gradonačelnike svih BiH gradova da se pridruže akciji i ugase svjetla na znamenitostima u svojim gradovima.

“Sat za planet Zemlju” 2013. održat će se od 20:30 do 21:30 u subotu 23. marta

Izvor vijesti: energis.ba

 

 

Budite i vi dio najveće volonterske akcije u historiji BiH

Oko 100.000 ljudi iz svih dijelova BiH 18. maja udružit će svoje snage s jednim ciljem - očistiti našu državu od smeća za jedan dan.
Akcija "Let's do it - očistimo zemlju za 1 dan" je najveća volonterska akcija u historiji BiH posvećena prvenstveno čišćenju ilegalnih deponija smeća u jednom danu, ali i čišćenju zelenih površina i drugih prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja. Ovaj projekt se realizira drugi put u našoj zemlji, a prošle godine u sklopu globalne akcije čišćenja cijele planete učestvovalo je više od 37.500 bh. građana.

"Planeta je postala samoubilačka mašina. Mi smo je stvorili i zbog naših sebičnih radnji ona sada prijeti da nas uništi. Više od 50 miliona hektara tropskih šuma nestalo je sa zemlje, što je površina veća od bivše Jugoslavije, a sve da bi bogati mogli jesti više hamburgera. Svaki dan nestane 150 biljnih i životinjskih vrsta. Prosječan bh. građanin godišnje potroši 1.000 plastičnih kesa za koje je potrebno od 100 do 1.000 godina da se razgrade. Imamo 10.000 ilegalnih deponija koje zagađuju zrak, vodu, zemlju i utječu na naše zdravlje", rekao je Božidar Mihajlović, predsjednik Udruženja građana Ruke, koje je nositelj projekta "Let's do it".

Mihajlović je istakao kako je ova akcija prošle godine ujedinila sve građane BiH koji su očistili više od 5.500 tona smeća. Ovogodišnji cilj je očistiti 20.000 tona smeća.

"Prošle godine vidjeli smo BiH onakvu kakva treba izgledati. Vrijednost ljudi trebamo mjeriti po njihovom karakteru i onome što čine za zajednicu, a ne po imenu i prezimenu", dodao je Mihajlović.
Vrijednost ove akcije prepoznao je i vladin sektor koji je i ove godine odlučio podržati aktivizam mladih entuzijasta.

"Kada smo prošle godine razgovarali o ovom projektu mislio sam da će ići teško, da u BiH nema volontera i da niko neće raditi džaba. Srećom, bio sam u krivu. Nadam se da će ovogodišnja akcija polučiti bolje rezultate i uvjeren sam da će mobilizacija ovolikog broja ljudi pomoći podizanju svijesti o zaštiti okoliša", rekao je Mehmed Cero, pomoćnik ministrice u Sektoru za okoliš pri Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Generalni partner projekta drugu godinu zaredom je HT Eronet koji je prepoznao značaj ove akcije za BiH.

"Nadam se da ćemo i mi uskoro doći u situaciju kao Slovenija da nemamo više šta čistiti", kazao je Vanja Gavran, rukovodilac Odjela za korporativne komunikacije HT Eroneta.

Akcija "Let's do it - očistimo zemlju za 1 dan" bit će održana 18. maja od 10:00 sati. Promocija i predstavljanje akcije održat će se u četvrtak, 7. marta, u Cinemas Clubu Sloga od 22:30 sati uz koncert bh. pjevača Elvira Lakovića Lake.

Izvor: ngo.ba

Koji otrovi vrebaju iz namirnica?

Posljednjih sedmica u regiji je goruća tema količina nezdravih tvariu namirnicama koje svakodnevno konzumiramo, piše Index.hr.

Razne vrste toksina prisutne su u hrani i piću koje redovno unosimo u svoj organizam, a ako će vas zanimati u kojoj količini su dozvoljene u hrani, Ministarstvo poljoprivrede na svojoj internet stranici ima objavljen Pravilnik o toksinima, metalima, metaloidima te drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani.



A ono šta biste trebali znati jest činjenica da su štetni utjecaji hrane s plijesnima otkriveni još u Kini prije više od 5.000 godina, pišeTelegraf.rs. Naravno, nije svaka plijesan otrovna. Ono što je čini otrovnom je proizvodnja tzv. mikotoksina, odnosno produkta ili poluprodukta nastalih u procesu metabolizma plijesni, a upravo oni imaju negativne biološke posljedice na ljude i životinje koji ih preko hrane konzumiraju. 

Do sad je poznato stotinjak vrsta plijesni koja proizvodi mikotoksine, a njih pak postoji više od 300 vrsta različitih razina štetnosti. 

Ozbiljnije su se počeli proučavati pred pedesetak godina kad je otkriveno da je za smrt velikog broja pilića u Engleskoj kriva smjesa hrane od kikirikija u kojoj se nastanila gljivica koja proizvodi hemijski spoj kasnije nazvan aflatoksin, koji je danas najpoznatiji mikotoksin.

Ljudi su mikotoksinima izloženi putem kontaminiranih namirnica, a bolesti koje uzrokuju javljaju se u akutnom ili kroničnom obliku te se nazivaju mikotoksikozama. Njihove su posljedice jasno izraženi simptomi trovanja, ponekad i smrt. Kronični oblici mikotoksikoza uzrokuju karcinome, poremećaje hormonalnog sustava, probleme s imunološkim sustavom, cirozu jetre i oštećenje bubrega, a mogu biti i uzročnici pobačaja. Mikotoksini se pritom godinama skupljaju u organizmu, u masnom tkivu, mliječnim žlijezdama, mišićima i kostima.

Vrste mikotoksina


Plijesan koja proizvodi ove otrove najčešće se javlja u žitaricama i stočnoj hrani.

Aflatoksini

Dijele se na više podvrsta i najopasniji su od svih mikotoksina. Razvijaju se među žitaricama i orašastim plodovima. Preko stočne hrane mogu doći u mlijeko i mliječne proizvode. Uzrokuju bezvoljnost, mršavljenje, smanjenu elastičnost krvnih žila i unutrašnja krvarenja, neurološke poremećaje, ozbiljne promjene u probavnom sistemu – proljev, povraćanje, grčeve, crijevna krvarenja, krvarenja bubrega, žuticu, oštećenja i rak jetre.

Okratoksin A

Javlja se u žitaricama, kafi i grožđu. Uzrokuje probleme u mokraćnom sistemu i oštećenja bubrega, a ima i kancerogeno djelovanje.

Trihoteceni

Obuhvaćaju mnogo podvrsta, a najčešće se otkrivaju u pšenici, kukuruzu, zobi i ječmu.

Uzrokuju negativne promjene u cijelom tijelu (npr. osip na koži),stvaraju ozbiljne poteškoće s disanjem i krvarenje iz pluća; napadaju živčani sistem, manifestirajući se glavoboljama, drhtavicom, slabom koordinacijom pokreta i depresijom.

Zearalenon

Najčešće je prisutan u kukuruzu, ali i u pšenici, riži, soji, ječmu i prosu. Izaziva preuranjeni pubertet kod djece i razne probleme reproduktivnih organa, uključujući i neplodnost.

Namirnice najizloženije razvoju plijesni

Žitarice: kukuruz, pšenica, zob, raž, ječam i riža
Orašasti plodovi: bademi, lješnjaci, pistacija, orasi i kokosov orah
Mahunarke: kikiriki i soja
Voće: najčešće grožđe i smokve te suho voće
Napici: kafa, kakao, vino i pivo
Mliječni proizvodi: mlijeko i sirevi
Prerađeni proizvodi: brašno, kukuruzne pahuljice i hrana za dojenčad

Mikotoksini mogu nastati u svim fazama obrade namirnica, a procesu proizvodnje hrane njihov se razvoj može spriječiti raznim metodama, no nijedan postupak nije efikasan za uništavanje već nastale plijesni. Nije je moguće uspješno ukloniti vodom, odnosno pranjem, a otporna je i na kuhanje i prženje.

Kako se boriti protiv toksina


Ipak, postoji rješenje za eliminaciju toksina, a taj se proces mora odviti u probavnom sistemu te se na taj način spriječiti njihova apsorpcija u krvotok. Za to se koriste tvari koji se nazivaju adsorbensi i pomoću kojih većina toksina iz organizma izađe putem fekalija. Oni se uzimaju nakon obroka, a najpoznatiji su zelena glina i zeolit. Na sebe vežu mikotoksine te ih izbacuju iz tijela.

Osim toga, mogu vam pomoći i prirodni antioksidansi. U borbi protiv mikotoksina najčešće se spominje češnjak, korijandar i biljke koje sadrže puno klorofila: npr. brokula ili određene vrste algi. Takođe, vjerojatno su vam poznate i metode kao što su boravak u sauni ili razne vrste postova - post na voću i povrću, post sa sokovima, post na vodi.

Također, preporučuje se kupovati svježe namirnice ili, u specifičnim slučajevima, zapakirane: na primjer, manja je mogućnost razvitka plijesni na vakumiranim žitaricama, orašastim plodovima i suhom voću nego na onima u rinfuzi.

Procjenjuje se da je oko 30 posto svjetske proizvodnje žitarica u određenoj mjeri zagađeno mikotoksinima.

Vijest: radiosarajevo.ba

SWF file not found. Please check the path.

Pratite nas na

       

Postani član

             

   Fizička lica       

Info paket

 

 

Škola planinarstva

Biblioteka

Arhiva

Podržavnje kampanje

 

Newsletter




Donatori


 

 

 

  


Aarhus © 2012 - Sva prava pridržana | Dizajn i programiranje Idesign