Danas se oblježava Međunarodni dan rijeka. U odnosu na prethodnu godinu i na razvoj situacije u pogledu  zaštite vodnih resursa u BiH  najviše pažnje je posvećeno na spriječavanje dalje izgradnje malih hidroelektrana (mHE) i to pod snažnim kampanjskim aktivnostima OCDa, prvenstveno članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH. Naime,  BiH ima 244 rijeke i sve su ugrožene gradnjom malih hidroelektrana (mHE). Preko 500  mHE je planirano u BiH! U Federaciji BiH je do sada izgrađeno 69 mHE.1

MHE proizvode male količine električne energije, koštaju jako puno kroz subvencije, prave štetu okolišu. U 2020. godine,  108 mHE su proizvele svega 2,2% od ukupno proizvedene električne energije u BiH,2 a u 2019. godini vlasnici mHE su dobili blizu 40 miliona KM putem subvencija koje narod plaća kroz račun za struju.3  Prema istraživanjima stručnjaka iz organizacije RiverWatch, “…male hidroelektrane imaju jednak štetni utjecaj na male rijeke i potoke kao što velike hidroelektrane imaju na velikim rijekama: njihove brane su visine nekoliko metara, čime se prekida migracija riba i drugih akvatičnih vrsta i prekida transport sedimenata.”4

Građanima se redovno uskraćuje adekvatno učešće u administrativnim postupcima koji se upravo tiču izgradnje mHE, a što predstavlja prima facie kršenje Aarhuske konvencije;“ ističe Sunčica Kovačević, projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centra u BiH.“  Iz tog razloga, članovi Koalicije za zaštitu rijeka BiH, poput Aarhus centra u BiH su nastavili aktivnosti zagovaranja izmjena zakonskog okvira u cilju adekvatnije zaštite rijeka. Članovi Eko BiH mreže bili su i dio radnih grupa “Vode“ na  tri nivoa upravljanja (dva entitetska i državni) u sklopu projekta ESAP 2030+5 koji se tiče pripreme Strategija zaštite okoliša/životne sredine za entitete, državni nivo i Brčko distrikt, gdje je uticaj Koalicije za zaštitu rijeka i Eko BiH mreže  opet bio ključan za identifikovanje mHE  kao jedan od gorućih problema.

Od značajnih zakonskih pomaka bitno je naglasiti da je početkom 2021. godine na snagu stupio Zakon o zaštiti okoliša FBiH,6 dok je Narodna skupština RS usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka u tom entitetu7  17.02.2021, kojom se nalaže Vladi RS da odmah ukine svaku vrstu javnih podsticaja za proizvodnju energije iz mHE.  Na 20. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je održana 10.2.2022. godine usvojen je novi Zakon o obnovljivim izvorima energije RS kojim se ukida davanje podsticaja za male hidroelektrane veće snage od 150 kW! Skupština HNK/Ž je 26.1.2021. donijela Zaključak kojim se traži od Vlade HNK/Ž preispitivanje dodjeljenih koncesija za MHE nad zaštićenim djelovima prirode  i svih mHE koje nisu realizirane u predviđenim rokovima, sa posebnim osvrtom na mHE “Buna I” i mHE “Buna II” na rijeci Buni; dok je Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZE-DO kantona 11.02.2021.  odbilo da zaključi koncesioni ugovor sa investitorom za mHE “Očevlja“ u Varešu pozivajući na  Zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH. U skladu sa zahtjevima građana na provedenim javnim raspravama, 7.10.2021. Općinsko vijeće Travnik iskazalo je negativan stav povodom planiranja novih malih hidroelektrana u Prostornom planu KSB/SBK 2005 – 2025. Prema usvojenom mišljenju, saglasnosti Općinskog vijeća za gradnju malih hidroelektrana nema ukoliko saglasnost prethodno nije dala mjesna zajednica na čijoj teritoriji je planirana gradnja. Na sjednici Općinskog vijeća (OV) 22.10.2021.  Jajce usvojena je Deklaracija “Općine bez brana” kojom je lokalna vlast iskazala jasnu političku volju da se stavi u službu zaštite sadašnjih i budućih generacija i njihovih prava na vodu i kvalitetan okoliš. Također, po prijedlogu Aarhus centra u BiH i aktivista iz Jajca, putem Zaključka je usvojen stav da se neće dozvoliti planiranje novih malih hidroelektrana u ovoj općini, niti izdavanje koncesija za ove objekte. Diljem BiH, 10 općina/opština i gradova je potpisalo Deklaraciju “Općine/Opštine bez brana” čime se iskazala namjera da se ovakvi objekti neće više graditi u tim općinama i gradovima, poput grada Istočno Sarajevo, općina Novi Travnik, Bihać, Jajce, općina Centar-Sarajevo i sl.

Međutim, još uvijek se čeka usvanje Prijedloga Zakona o električnoj energiji FBiH kojim bi se zabranilo izdavanje energetske dozvole za mHE, a bez energetske dozvole mHE se neće moći izgraditi. Također, čeka se i  promjena  Zakona o vodama FBiH  u odnosu na “javno dobro“  što se tiče korištenje rijeka  za izgradnju mHE, te  u sklađivanje sa sa novim direktivama EU (u nadležnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva-FMVPŠ); promjena Zakona o zaštiti prirode u FBiH (urgiranje apsolutne zabrana izgradnje mHE u zaštićenim područijima, a što je nadležnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma-FMOiT-a) i sl. Tokom 2021. održan je set javnih rasprava u odnosu na Pravilnik o ekološko prihvatljivom protoku FBiH, gdje su mnogobrojni komentari  Koalicije  za zaštitu rijeka u BiH uvaženi ali ovaj Pravilnik još uvijek nije usvojen iz nepoznatih razloga, dok ovakav pravilnik nikada nije usvojen u Republici Srpskoj, iako je tokom 2021. bilo spomena od strane nadležnih institucija da će isti biti pripremljen i usklađen sa onim u FBiH. Usvojena je i nova Uredba o projektima  za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš8 kao i  nova Uredba kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu. 9

Bitno je i istaći da trenutno u sklopu zagovarače kampanje: Ne damo rijeku Bosnu!  građani Kaknja pokušavaju spriječiti izdavanje koncesija za mHE “Bilješevo” na rijeci Bosni, dok na Kasindolskoj rijeci u RS, građani i aktivisti pokušavaju spriječiti izgradnju još dvije mHE, gdje je izgradnja mHE “Samar” u julu 2021. započela iako su provostepenim presudama poništena ekološka i građevinska dozvola. Slična borba je i za zaštitu mnogih drugih rijeka, poput Bune, Neretve, Neretvice, Doljanke, Bistice, Ugra i sl.

U slučajevima u kojima je dokazano nepoštivanje okolišnih zakona poput izgradnje mHE “Zlate“ na rijeci Doljanki, i mnogim drugim slučajevima, nephodno je dati završni pravosudni epilog, u protivnom, treći stub Aarhuske konvencije-pristup pravdi, neće imati smisla ako po konačnim sudskim presudama investitori čije je nezakonito djelovanje dokazano ne budu adekvatno kažnjeni.10 Adekvatno vodosnabdijevanje lokalnih zajednica i odvoz komunalnog otpada, te sistemsko zbrinjavanje otpadnih voda je još uvijek važno pitanje za mnoge općine u BiH, te se sve okolišne i druge strategije, naročito strategije i planiranje razvoja moraju obraditi sa tog aspekta, za što su potrebna značjna finansijska sredstva. Ulaganje u zaštitu okoliša u BiH će biti kontraproduktno bez ulaganje u proširenje zaštičenih područja, a što je neophodno, s obzirom da se BiH nalazi na donjoj listi europske ljestvice po stepenu zaštićenih područja sa samo 2,28 % zaštićenih područja;11“ ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centra u BiH.“

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­____________________________________________________________________________

1  Inventura izgradnje malih hidroelektrana u BiH na voda.ekoakcija.org

2 Izvještaj o radu, Državna regulatorna komisija za električnu energiju, 2020.; dostupno na https://www.derk.ba/DocumentsPDFs/DERK-Izvjestaj-o-radu-2020-b.pdf

3  Koalicija za zaštitu rijeka polala poruku delegatima Doma naroda Parlamenta FBiH, dostupno na:

https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/koalicija-za-zastitu-rijeka-bih-poslala-poruku-delegatima-doma-naroda-parlamenta-fbih/439549

4  Istraživanje organizacije Riverwatch, dostupno na: https://riverwatch.eu/en/about-us

5  ESAP BiH 2030+, dostupno na: BIH ESAP 2030+ – Enviromental Strategy and Action Plan 2030+

6  Zakon o zaštiti okoliša FBiH (“Službene novine FBiH“, br. 15/2021)

7 Deklaracija o zaštiti rijeka u RS, dostupno na: https://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/ostali-akti/d-e-k-l-r-c-i-j-o-za%C5%A1titi-rijeka-u-republici-srpskoj

   8 Uredba o projektima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i projektima za koje se odlučuje o potrebi procjene uticaja na okoliš “Službene novine Federacije BiH”, broj: 51/21

9 Uredba kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu “Službene novine Federacije BiH”, broj: 51/21

  10  ‘Za Doljanku’: Sud poništio okolišnu dozvolu, hidroelektrana još radi, dostupno na: https://energetika.ba/za-doljanku-sud-ponistio-okolisnu-dozvolu-hidroelektrana-jos-radi/

11 (Ne)zaštićena prirodna bogatstva BiH, dostupno na: https://www.slobodnaevropa.org/a/nve-nezasticena-prirodna-bogatstva-bih/29934880.html

 

Sarajevo, 14.3.2022.

Kontakt: Emina Veljović, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH”  koordinator@aarhus.ba