Nakon katastrofalnih poplava 2014. godine svjedoci smo da se aktivno radi na prevenciji takvih događaja u budućnosti. Mnoge lokalne zajednice i javne institucije su pohrlile u aktivnosti priprema planova i analiza te riješenja koja bi potencijalno trebala da spriječe da se nesreća iz 2014. godine ponovi.

Prema uredbi Vlade Federacije BiH iz 2014. godine, za izdavanje akata koji se tiču regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama prvog reda kao vodne građevine od značaja za Federaciju, nadležno je Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Općina Ključ je zatražila od Agencije za vodno područje rijeke Save da se uvrste troškovi tzv. uređenja korita rijeke Sanice i Korčanice u Finansijski plan ove Agencije, ali njihova suradnja u realizaciji projekta nije uključivala adekvatno učešće javnosti.

Općina Ključ je pokrenula izgradnju obaloutvrda na rijeci Sanici a potrebne  dozvole je izdala  Služba za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko-pravne poslove Općine Ključ.

Iako mještani/ke tvrde da Sanica na lokaciji građenja obaloutvrda nikada nije plavila, te da je (svega) 139 građana/ki potpisalo saglasnost sa ovom inicijativom, iako su mještani/ke i razne institucije izrazili zabrinutost i tražili djelovanje nadležnih inspekcija, federalna, kantonalna i općinska inspekcija su, kako to inače biva u BiH međusobno prebacivale nadležnosti bez djelovanja.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja je poništilo izdanu urbanističku saglasnost i odobrenje za građenje, ali Općina Ključ je tužila Ministarstvo i pokušava povratiti sporne dozvole.

Sličan slučaj dogodio se na rijeci Drini u Goraždu, gdje su mještani/ke upozoravali na nezakonite obaloutvrde, ali nadležne institucije nisu poduzimale konkretnu akciju.

Projekat izgradnje obaloutvrda u Goraždu vrijedan 10,5 miliona KM finansiran je  kreditnim sredstvima Svjetske banke. Izvedeni radovi izazvali su niz negativnih reakcija građana/ki dok su neki najavili i tužbe. Najveći revolt građana/ki izazvala je izgradnja parapetnog zida na desnoj obali u naselju Luka, visine oko dva metra, kojim je u potpunosti onemogućen pogled na rijeku Drinu.

Potrebne dozvole za izgradnju ovih obaloutvrda izdala je Služba za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i raseljena lica (tadašnje) Općine Goražde .

Nakon niza peticija, protesta, žalbi i prigovora, federalni građevinski inspektor je naložio uklanjanje obaloutvrda na Drini, ali rokovi se neprestano produžuju zbog navodnog nedostatka financijskih sredstava.

Federalni ministar prostornog uređenja je oglasio ništavim urbanističku saglasnost i odobrenje za gradnju za obaloutvrde u Goraždu, jer ih je izdao nenadležni organ.

Ono što naročito zabrinjava javnost jeste činjenica da uprkos svemu navedenom, neodgovornom raspolaganju sredstvima, zanemarivanju stavova javnosti te uništavanju prirodnih resursa, institucije koje trebaju zastupati interese građana/ki to ne čine.

Naime, zanemarujući činjenice o pravnim i drugim nepravilnostima procesa i ishodu dosadašnjih aktivnosti na izgradnji obaloutvrda, na 6. redovnoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH je usvojen prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Program integriranog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa što u praksi znači nastavak aktivnosti izgradnje spornih obaloutvrda.

Uprkos činjenici da je Aarhus centar u BiH, dan uoči održavanja 6. redovne sjednice Doma naroda poslao predsjedniku jasan Zahtjev za povlačenje sa Dnevnog reda ovog prijedloga uz jasna obrazloženja i navedene činjenice o trenutnoj situaciji sa postojećim radovima, Dom naroda je ovaj prijedlog odluke usvojio.

Postavlja se pitanje čije interese zastupaju javne institucije svojim upornim nastojanjem izgradnje obaloutvrda i zanemarujući činjenice da su već i zakonskim odlukama i mjerama proglašene ništavnim dosadašnje dozvole kao i izvedeni radovi na ovim građevinama.

Zbog čega se građani/ke FBiH zadužuju novim kreditnim zaduženjima namjenjenim za radove koje možda ne žele i kojim se potencijalno može nanjeti šteta na rijeci Drini i Savi, je pitanje na koje nemamo odgovor s obzirom da javne rasprave na ovu temu nisu adekvatno sprovedene.

Aarhus centar u BiH i druge organizacije civilnog društva upozoravaju na potrebu zaštite prirodnih bogatstava i ekosistema rijeka, kao i na potrebu za transparentnim postupanjem i odgovornošću nadležnih institucija i pojedinaca/ki.

Kao što se može zaključiti, rijeke su trenutno na udaru ljudskog nemara, nepravde i nezakonitih aktivnosti. Pravda se samo djelomično može ostvariti rušenjem ovih neprirodnih građevina i da se sve rijeke kao temelji naših prirodnih resursa i ekosistema napokon zaštite.

Kontakt:   Liljana Meshaj,  projektna asistentica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”    koordinator@aarhus.ba .

Saopštenje je izrađeno uz podršku projekta “Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava  Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost Aarhus centra u BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.