Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode zaštiti prirode potrebno je hitno usvojiti kako bi se zaustavila devastacija prirode, poruka je koju su danas ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu poslali predstavnici Resursnog Aarhus centra u BiH,  Centra za životnu sredinu  i Centra dr Stjepan Bolkay povodom Svjetskog dana planete Zemlje.

Naime, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode se duže od dvije godine nalazi na Vladi. Ovom prilikom urgirano je da se konačno pošalje u parlamentarne klupe na usvajanje.

„Nakon godina čekanja adekvatnog Zakona o zaštiti prirode, svjedočimo masovnoj devastaciji prirodnih resursa, nerijetko u samim zaštićenim područjima. Takva praksa mora biti zaustavljena, a to je moguće jedino usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode koji će biti usklađen sa EU direktivama na čemu insistiramo“, kazala je Nina Kreševljaković, pravnica Aarhus centra u BiH.

Aarhus centar u BiH je tražio da se u zakon, prije svega, unese zabrana gradnje malih hidroelektrana (mHE) u zaštićenim područjima, jer se na takav način zapravo implementira zaključak Parlamenta iz 2020. godine o moratoriju na gradnju mHE, a kojim je ujedno data i preporuka da se domaća legislativa uskladi sa tim zaključkom.

Pored toga, ovaj zakon treba da bude usklađen i harmoniziran sa Nacrtom novog Zakona o zaštiti prirode u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, te treba da transponira odredbe EU direktiva u mnogo većem obimu nego što je slučaj sa važećim Zakonom. Također, ovaj zakon treba da propisuje načela transparentnosti, zakonitosti, odgovornosti, i adekvatnog upravljanja zaštićenim područjima.

„Poručio bih Vladi FBiH da prati primjer Vlade RS koja je prije neki dan usvojila Prijedlog Zakona o zaštiti prirode koji će se uskoro naći na Dnevnom redu Narodne skupštine. Jedna od bitnih stvari za ovaj Zakon jeste to da se daju određeni predkoraci za uspostavu NATURA 2000 i to je nešto što nas tek čeka u narednom periodu s obzirom na status Bosne i Hercegovine. Međutim, jedna od najvećih manjkavosti ovog Zakona jeste upravo to da inicijativa za zaštitu određenog područja ne može pokrenuti udruženje građana, niti fizičko, niti pravno lice u odnosu na Zakon u Republici Srpskoj gdje je takva mogućnost dozvoljena“, istakao je Ratko Pilipović, pravnik Centra za životnu sredinu.

S obzirom na globalne preporuke koje sugerišu da svaka država treba imati barem 17% zaštićenih kopnenih područja i 10% vodenih površina, trenutni podaci za Bosnu i Hercegovinu su poražavajući – samo 3,46% kopnenih i vodenih teritorija su zaštićeni. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na bogatstvo prirodnih resursa u državi, koja je dom za preko 1800 različitih endemskih vrsta i podvrsta.

Kroz projekat „Dragulji prirode“, Aarhus centar zajedno sa partnerima iz Centra za životnu sredinu i Centar Stjepan Bolkay iz BiH, te partnerima iz češke organizacije Arnika, radi na aktivnostima vezanim za povećanje broja zaštićenih područja u BiH. Ove aktivnosti se realizuju uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike u okviru Programa za promociju tranzicije aktivnosti.