Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju biodiverzitetu, posebno u morskim ekosistemima poput Jadranskog mora. Uzrokuju gubitak staništa, destabilizaciju lanaca ishrane i povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih događaja, što ugrožava brojne vrste i njihove ekosistemske uslove.
Aarhus centar u BiH: Možete li nam ukratko objasniti koji su glavni faktori koji trenutno ugrožavaju periske (Pinna nobilis) u Neumu?
Adla Kahrić: Glavni faktori koji trenutno ugrožavaju periske u Neumu uključeni su u širu sliku masovnog izumiranja ove vrste, koja je započela 2016. godine u Španiji i proširila se širom Mediterana, uključujući Jadransko more. Ključni uzročnici su protozoa Haplosporidium pinnae i Mycobacterium sp., ali i drugi patogeni poput Vibrio sp., Rhodococcus erythropolis i parazita Perkinsus sp. Bolest uzrokuje postepeni gubitak sposobnosti zatvaranja školjki, čime postaju ranjive na predatore poput orade i hobotnica.
Aarhus centar u BiH: Postoje li konkretne mjere ili akcije koje su poduzete za njihovu zaštitu?
Adla Kahrić: U Neumu su provedena podvodna naučna istraživanja s ciljem pronalaska periski, no do sada nije pronađena nijedna živa jedinka. U okviru ovih istraživanja, bila sam angažovana i vodila neka od njih. Važno je da nastavimo s ovim naporima kako bismo bolje razumjeli stanje populacije.
Aarhus centar u BiH: Kako lokalna zajednica i posjetioci mogu pomoći u očuvanju periski?
Adla Kahrić: Postoji mnogo aktivnosti koje lokalna zajednica i posjetioci mogu poduzeti. U ovoj fazi masovnog izumiranja, ključno je prijavljivanje opažanja periski stručnjacima i lokalnim vlastima. Također, važno je izbjegavati fizički kontakt s jedinkama, smanjiti zagađenje mora i podizati svijest među građanima i turistima o važnosti očuvanja ove vrste.
Aarhus centar u BiH: Da li postoje planovi za monitoring ili istraživanja koja bi pratila stanje periski u narednom periodu?
Adla Kahrić: Nažalost, u BiH ne postoji sistematski monitoring. Međutim, sporadična istraživanja koja provodim sa svojim timom doprinose praćenju stanja populacije. Moramo raditi na jačanju ovih istraživanja i uključivanju više stručnjaka.
Preuzeto sa LinkedIn profila Adle Kahrić
Aarhus centar u BiH: Kakav je uticaj klimatskih promjena na periske u Neumu, i da li postoje inicijative za njihovu adaptaciju?
Adla Kahrić: Istraživanje uticaja klimatskih promjena na periske u Neumu nije rađeno. Da bismo dobili relevantne informacije, potrebna su detaljna istraživanja. Trenutno, s obzirom na to da još uvijek nije zabilježena periska u Neumu, teško je govoriti o tim istraživanjima.
Aarhus centar u BiH: Kako periske doprinose ekosistemu i zašto je važno da ih sačuvamo?
Adla Kahrić: Periske igraju ključnu ulogu u filtriranju vode, pomažući u održavanju čistoće i kvalitete morskih staništa. One su i stanište za druge vrste, stvarajući mikrohabitate koji podržavaju raznolikost života u morskim ekosistemima. Njihovo očuvanje je od izuzetne važnosti za ekološku ravnotežu.
Aarhus centar u BiH: Možete li podijeliti s nama neke pozitivne primjere ili uspješne priče iz drugih sredina koje bi mogle biti primjenjive u Neumu?
Adla Kahrić: Iako Neum ima manji morski prostor od drugih država, predstavlja idealno stanište za školjkaše poput periski. Trenutno se provode različiti projekti širom Mediterana, uključujući obnovu populacije periski kroz tehnike repopulacije. Primjeri uspješne repopulacije iz drugih sredina mogu poslužiti kao inspiracija za slične inicijative u Neumu.
Aarhus centar u BiH: Kako se trenutna situacija s periskama u Neumu uspoređuje s drugim dijelovima Jadranskog mora?
Adla Kahrić: Nažalost, masovno izumiranje periski pogađa cijeli Mediteran, uključujući sve zemlje na Jadranu. Međutim, druge zemlje sprovode određene aktivnosti koje u BiH još uvijek nedostaju, kao što su programi repopulacije i monitoring stanja populacije. Potrebno je da se i mi uključimo u takve inicijative kako bismo zaštitili naše more i njegov biodiverzitet.
U svjetlu ovih izazova, neophodne su hitne i koordinirane akcije za očuvanje prirodnih resursa i zaštitu biodiverziteta. To uključuje implementaciju strategija očuvanja, restauraciju degradiranih staništa i podizanje svijesti među zajednicama o značaju očuvanja ekosistema.
Samo zajedničkim naporima i saradnjom svih sektora društva možemo osigurati otpornost prirodnih sistema i očuvati biodiverzitet za buduće generacije. Očuvanje biodiverziteta nije samo pitanje zaštite prirode, već je i ključno za očuvanje zdravlja i blagostanja ljudi, čime se stvara održiviji i otporniji svijet.