Kada se u Bosni i Hercegovini govori o energetskoj tranziciji, odnosno potiskivanju fosilnih goriva (u na\u0161em slu\u010daju prvenstveno uglja), u \u0161irim dru\u0161tvenim krugovima se uz ovaj nu\u017eni proces ve\u017ee niz mitova i teorija zavjere. Te teorije \u010desto dolaze \u201cu paketu\u201d, granaju se kroz razli\u010dite argumente, a u njihovoj pozadini je uvijek namjera promocije uglja kao jeftinog energenta. Takve teorije nisu \u0161iroko rasprostranjene u mainstream medijima, ali se uspiju probiti i do njih. \u010ce\u0161\u0107e \u0107emo ih na\u0107i na dru\u0161tvenim mre\u017eama i komentarima korisnika na vijesti o klimatskim promjenama i energetici. Kostur narativa obi\u010dno izgleda ovako: Zapad nam \u017eeli nametnuti obnovljive izvore energije kroz zelenu agendu kako bi nam oduzeo energetski suverenitet, koji imamo zahvaljuju\u0107i jeftinom uglju, da bi nam prodavao skuplju elektri\u010dnu energiju, maskiraju\u0107i to brigom za klimatske promjene koje su zapravo izmi\u0161ljotina.<\/p>\n
Kao novinar koji godinama pokriva ovu oblast svjedo\u010dio sam stavovima rukovode\u0107ih ljudi i zvani\u010dnika u energetskom sektoru koji promoviraju ovaj narativ ili njegove dijelove. Medijski korifej ovih teorija u Bosni i Hercegovini je portal Logi\u010dno<\/a> iz Br\u010dkog koji se predstavlja kao \u201cprvi informativni alternativni portal\u201d. Sa respektabilnih 73.000 pratitelja na Facebooku i preko milion posjeta mjese\u010dno prema platformi Semrush<\/a>, ovaj portal objavio je i niz \u010dlanaka koji \u0161ire klimatske teorije zavjere. Izdvojit \u0107emo citat iz jednog od njih<\/a>: \u201cEuropska unija svojim uvjetima vezanim uz ETS direktno prijeti bosanskohercegova\u010dkim termoelektranama, koje su okosnica energetske samostalnosti zemlje. Prihva\u0107anje ovih uvjeta dovelo bi do zatvaranja termoelektrana ili pla\u0107anje skupih poreza na CO2, \u0161to bi neizbje\u017eno rezultiralo znatno vi\u0161im cijenama elektri\u010dne energije za gra\u0111ane i industriju\u201d.<\/p>\n Teza da Bosnu i Hercegovinu Europska unija prisiljava da odustane od uglja je potpuno neta\u010dna. BiH se kroz vi\u0161e me\u0111unarodnih ugovora dobrovoljno obavezala da smanji emisije stakleni\u010dkih plinova u koje spadaju ugljen dioksid, metan, du\u0161ikov oksid. Dr\u017eava je potpisnica Pari\u0161kog sporazuma<\/a> iz 2015. godine. Ovaj sporazum predvi\u0111a \u201cograni\u010davanje globalnog zatopljenja na temperature \u201eznatno ispod\u201c 2\u00b0C, osiguravanje opskrbe hranom, ali i oja\u010davanje kapaciteta dr\u017eava da se bore s posljedicama klimatske promjene, razvoj novih \u2018zelenih\u2019 tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim \u010dlanicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija\u201d.<\/p>\n Pet godina nakon toga BiH je potpisala i Sofijsku deklaraciju o zelenom planu za Zapadni Balkan<\/a> u kojoj se, izme\u0111u ostalog, obavezala na uskla\u0111ivanje energetskih politika sa EU. U dokumentu stoji i da se \u201cobavezujemo da \u0107emo da nastavimo uskla\u0111ivanje sa \u0160emom EU-a za trgovanje emisijama\u201d.<\/p>\n Dakle, EU ne prijeti svojim uvjetima vezanim za ETS (Energy Trading System) jer na te uvjete se BiH obavezala jo\u0161 prije pet godina. O \u010demu se zapravo radi? Po\u010detkom idu\u0107e godine bi u EU trebao da stupi na snagu CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism – Mehanizam za prekograni\u010dno prilago\u0111avanje emisija ugljika) kojim EU uvodi takse na robe s visokim emisijama stakleni\u010dkih plinova. Mehanizam se odnosi na sve dr\u017eave izvan EU, pa tako i BiH. Da bi izbjegla ovu vrstu taksi, Bosna i Hercegovina je trebala razviti vlastiti sistem trgovanja emisijama. Tako bi roba s izra\u017eenim karbonskim otiskom, poput elektri\u010dne energije proizvedene u termoelektranama, mogla ostati konkurentna na EU tr\u017ei\u0161tu. Me\u0111utim, iako se prije pet godina obavezala da \u0107e uspostaviti takav sistem, BiH to nije uradila. Prije svega, trebala bi usvojiti Zakon o prijenosu, regulatoru i tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije BiH, \u0161to bi bio preduslov za uspostavljanje berze elektri\u010dne energije. Ova berza bi omogu\u0107ila internu regulaciju i oporezivanje emisija stakleni\u010dkih plinova. Donosioci odluka u BiH ve\u0107 godinama znaju za ovaj mehanizam EU, obavezali su se da \u0107e se uskladiti s politikama EU, ali su se pona\u0161ali kao da je to daleka budu\u0107nost.<\/p>\n Stavovi poput ovog se ne zadr\u017eavaju samo na rubnim portalima i u desni\u010darskim grupama. Srodan narativ zastupljen je u kolumnama Eldara Dizdarevi\u0107a u Oslobo\u0111enju. \u201cKako je BiH plodno tlo za svakakve manipulacije i posebno strane uticaje, manija solarnih panela i vjetroelektrana – o\u010dekivano – zahvatila je i ove prostore. Na\u017ealost, na \u0161tetu tradicionalnih izvora energije. Odustajanje BiH od resursa kojim raspola\u017ee, naravno, nije ba\u0161 inteligentna politika. Hajde, razumljivo je da jedna \u0160vedska, \u010dije postoje\u0107e rezerve uglja nisu dovoljne ni za narednu godinu, odustaje od uglja. Ali i ta ista \u0160vedska je odustala i od solarnih panela i vjetroelektrana jer im, kako ka\u017eu predstavnici vlade, trebaju sigurniji sistemi snabdijevanja elektri\u010dnom energijom. Ali su ti \u0160ve\u0111ani i pored toga poslali svoje (pla\u0107ene) emisare da u BiH \u2018podu\u010davaju i provode\u2019 odustajanje od uglja. Finansirani obilno iz inostranstva preko raznih nevladinih organizacija agresivni zeleni fanatici su i u BiH po\u010deli zagovarati takozvanu zelenu agendu, odnosno odustajanje od fosilnih goriva poput nafte, plina i uglja\u201d, pi\u0161e Dizdarevi\u0107 u kolumni objavljenoj 11.07.2024. godine<\/a>.<\/p>\n Samo u ovom odlomku on iznosi niz pau\u0161alnih teza. Prvo on eksplicira da su energetska postrojenja bazirana na obnovljivim izvorima energije \u201cmanipulacija i strani uticaj\u201d. Kao \u0161to je obja\u0161njeno ranije, BiH se dobrovoljno obavezala na smanjenje stakleni\u010dkih emisija. Da bi se to postiglo potrebno je postepeno zamjenjuje ugalj obnovljivim izvorima energije. \u201c\u0160vedski emisari\u201d, kako ih on naziva, ne zagovaraju ni\u0161ta vi\u0161e od onoga na \u0161to je dr\u017eava ve\u0107 pristala. Dizdarevi\u0107 u svojim kolumnama \u010desto hvali Kinu, odnosno njene politike. Ta ista Kina godinama ve\u0107 ru\u0161i rekorde u kapacitetima energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora. Apsolutni su svjetski lider u solarnoj energiji, a samo u maju ove godine su instalirali toliko vjetro i solarnih elektrana koji mogu proizvesti elektri\u010dne energije koliko i jedna Poljska, pi\u0161e Guardian<\/a>. Da li je i Kina \u201cpodlo\u017ena manipulacijama i stranim uticajima\u201d?<\/p>\n Sljede\u0107a neta\u010dna tvrdnja u ovom odlomku je da je \u0160vedska odustala od solarnih panela i vjetroelektrana. Kao i svaka neistina, tako i ova krije zrno istine. Ta\u010dno je da je \u0160vedska odgodila instalaciju offshore vjetroelektrana na Balti\u010dkom moru i da nekih od projekata kasne zbog regulativa na lokalnom nivou. Me\u0111utim, daleko od toga da je ova zemlja odustala od solarne i vjetro energije. Protekle godine skandinavska zemlja je oborila rekord u proizvodnji energije iz vjetra, a iste godine je dodala vjetroelektrane kapaciteta 1.015 MW, podaci su Swedish Wind Energy Association-a<\/a>. Pored toga, potpuno je neprimjereno porediti solarne kapacitete zemlje koja teritorijom zalazi u polarni krug sa BiH koja ima mnogo ve\u0107i broj sun\u010danih sati, pogotovo njeni ju\u017eni dijelovi.<\/p>\n Etiketiranje zagovornika klimatske akcije kao \u201czelenih fanatika\u201d je oprobana strategija grupa finansiranih od strane fosilnog kapitala kojom se ciljana grupa smje\u0161ta u ekstremisti\u010dki okvir kako bi joj se oduzeo kredibilitet.<\/p>\n U kolumni iz aprila ove godine \u201cNi Nijemci ne odustaju od uglja: BiH ima dobru opciju da ljudi \u017eive normalno, ali\u2026<\/a>\u201d, Dizdarevi\u0107 tvrdi da u Njema\u010dkoj raste proizvodnja energije iz uglja:\u201dJer ni Nijemci ne odustaju od uglja. Pokazuju da se one\u010di\u0161\u0107enja mogu filtrirati i kontrolisati. Samo treba malo pameti. Vrijedi pomenuti i da prema podacima Statistisches Bundesamt u Njema\u010dkoj posljednje dvije-tri godine raste proizvodnja elektri\u010dne energije iz uglja. Da, raste! Njema\u010dka, dakle, nije kao BiH poletjela da odustane od svog uglja.\u201d<\/p>\n Pogledajmo izvor na koji se Dizdarevi\u0107 poziva. Ako kliknete na link<\/a> vidjet \u0107ete tabelu koja prikazuje proizvodnju elektri\u010dne energije u Njema\u010dkoj od 2019-2024. podijeljenu prema izvorima. Na lignit i mrki ugalj je 2019. otpadala 171 milijarda kWh, dok 2024. oni zajedno daju 107 milijardi kWh. Blagi rast proizvodnje iz uglja 2021-2022, uslovljen odustajanjem Njema\u010dke od nuklearne energije i ratom Rusije protiv Ukrajine, nipo\u0161to ne mogu poslu\u017eiti kao argument za tvrdnju u 2025. godini da u Njema\u010dkoj raste proizvodnja energije iz uglja.<\/p>\n Izvor: Statistisches Bundesamt<\/p>\n Prije toga u istom pasusu autor pravi nekoliko logi\u010dkih gre\u0161aka kada ka\u017ee da \u201cni Nijemci ne odustaju od uglja. Pokazuju da se one\u010di\u0161\u0107enja mogu filtrirati i kontrolisati.\u201d Prvo, on mije\u0161a kategorije. Odustajanje od uglja u Njema\u010dkoj i drugim razvijenim zemljama nije uzrokovano \u201cone\u010di\u0161\u0107enjima\u201d. Ta\u010dno je da ova dr\u017eava na svojim termoelektranam ima filtere koji zaustavljaju sumpor dioksid i druge \u010destice \u0161tetne po zdravlje. Me\u0111utim, nijedna termoelektrana na svijetu nema tehnologiju da zadr\u017ei ugljen dioksid koji se osloba\u0111a sagorijevanjem uglja. Ovaj stakleni\u010dki plin nije \u0161tetan za zdravlje, ali njegovo osloba\u0111anje dovodi do pove\u0107anja kapaciteta Zemljine atmosfere da zadr\u017ei toplotu, \u0161to direktno doprinosi klimatskim promjenama. Problem, dakle, nije u \u201cone\u010di\u0161\u0107enju\u201d, nego u stakleni\u010dkim plinovima. Druga gre\u0161ka koju autor pravi je la\u017ena kauzalnost. On pretpostavlja uzrok koji nije ta\u010dan (filtiranje zaga\u0111uju\u0107ih \u010destica omogu\u0107ava nastavak kori\u0161tenja uglja).<\/p>\n Dizdarevi\u0107 u svojim kolumnama ide toliko daleko da negira ljudski izazvane klimatske promjene. \u201cVi\u0161e od 1.800 klimatskih nau\u010dnika iz cijelog svijeta, predvo\u0111enih sa dva nobelovca, potpisalo je nedavno Svjetsku klimatsku deklaraciju, u kojoj ka\u017eu da se sa klimom ne de\u0161ava apsolutno ni\u0161ta vanredno\u201d, pi\u0161e on u kolumni \u201cObo\u017eavatelji Zelene agende\u201d<\/a> objavljenoj u februaru 2024.<\/p>\n Deklaracija o kojoj Dizdarevi\u0107 govori je objavljenja 2022. godine i raskrinkana je od strane brojnih svjetskih medija. Sama brojka od 1.800 nau\u010dnika nije ta\u010dna. Prema fact check platformi AFP-a<\/a> radi se o brojci od 1.200 ljudi. Tvrdnja da se radi o \u201cklimatskim nau\u010dnicima\u201d jo\u0161 je dalje od istine. Ista platforma navodi da se tek 10 njih opisuju kao klimatolozi ili klimatski nau\u010dnici. Brojni potpisnici su povezani sa naftnom industrijom ili organizacijama koje promovi\u0161u \u201cklimatski skepticizam\u201d. Prva verzija ove deklaracije <\/a>\u00a0objavljenja je jo\u0161 2020. godine od strane Climate Intelligence (CLINTEL<\/a>), grupe bazire u Nizozemskoj. Osnovali su je Guus Berkhout, geofizi\u010dar koji je radio za naftnog giganta Shell i novinar Marcel Crok. Nafta\u0161ki lobi ve\u0107 pola stolje\u0107a ula\u017ee ogroman novac u organizacije poput ove kako bi relativizirali narativ, izazvali skepsu i u kona\u010dnici odgodili klimatsku akciju. Dio toga je obja\u0161njen u Vodi\u010du za istra\u017eivanje fosilnih goriva: Lobiranje<\/a>.<\/p>\n U studiji Univerziteta u Be\u010du iz pro\u0161le godine<\/a> navodi se da\u00a0 se \u201cizme\u0111u 97 i 99,9 posto klimatskih nau\u010dnika sla\u017ee da se klimatske promjene de\u0161avaju i da su ljudske aktivnosti glavni uzrok\u201d. I ranija istra\u017eivanja, poput Guardianovog<\/a>, potvr\u0111uju ove procjene. Dakle, me\u0111u klimatskim nau\u010dnicima vlada konsenzus da su klimatske promjene stvarne i da su uzrokovane ljudskim aktivnostima, odnosno emisijama stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n \u201eOva publikacija je finansirana od strane Evropske unije. Sadr\u017eaj publikacije isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije.\u201d<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Harun Dinarevi\u0107 Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u: ENERGETSKA TRANZICIJA KAO NAMETANJE EUROPSKE UNIJE Kada se u Bosni i Hercegovini govori o energetskoj tranziciji, odnosno potiskivanju fosilnih goriva (u na\u0161em slu\u010daju prvenstveno uglja), u \u0161irim dru\u0161tvenim krugovima se uz ovaj nu\u017eni proces ve\u017ee niz mitova i teorija zavjere. Te teorije \u010desto dolaze \u201cu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fact-checking"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=169"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":344,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169\/revisions\/344"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media\/172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Izvor:](\"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Tabela-Energetska-tranzicija-Statistisches-Bundesamt-3.jpg\")
<\/p>\n
\n