{"id":300,"date":"2025-12-10T11:45:11","date_gmt":"2025-12-10T11:45:11","guid":{"rendered":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/?p=300"},"modified":"2025-12-18T08:34:21","modified_gmt":"2025-12-18T08:34:21","slug":"koliko-je-sigurno-spaljivanje-otpada-u-fabrikama-i-termoelektranama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/2025\/12\/10\/koliko-je-sigurno-spaljivanje-otpada-u-fabrikama-i-termoelektranama\/","title":{"rendered":"Koliko je sigurno spaljivanje otpada u fabrikama i termoelektranama?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Harun Dinarevi\u0107<\/h2>\n

Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u: Koliko je sigurno spaljivanje otpada u fabrikama i termoelektranama?<\/a><\/p><\/blockquote>\n

Najava Gordana Pavlovi\u0107a, multimilionera iz Fo\u010de i vlasnika grupacije \u201cPavgord\u201d, da namjerava graditi termolektrane na \u010dvrsti komunalni otpad u Zenici i Zvorniku, krajem protekle sedmice s pravom je dospjela u \u017ei\u017eu javnog interesovanja. Ovaj biznismen je u recentnom periodu kupio nekoliko kompanija koje godinama lo\u0161e posluju, a me\u0111u njima su \u017eeljezara u Zenici u doskora\u0161njem vlasni\u0161tvu \u201cArcelorMittala\u201d, \u201cFarmland\u201d, \u201cNova Alumina\u201d, \u201cBoksit\u201d, \u201cZrak\u201d i druge.<\/p>\n

U izjavi za portal Capital<\/a>, on je otkrio jo\u0161 ambiciozniji plan: \u201eNama je cilj da kupimo sva komunalna preduze\u0107a u BiH. Budu\u0107nost je u otpadu i ja tu vidim profit. Zelena energija je budu\u0107nost i plan nam je da napravimo dvije termoelektrane na komunalni otpad u Zenici i Zvorniku i da tako\u0111e prera\u0111ujemo mulj i \u0161ljaku.\u201d<\/p>\n

U junu ove godine Elektroprivreda BiH je planirala probno spaljivanje 100 tona \u010dvrstog prera\u0111enog otpada (SRF\/RDF) u Termolektrani Tuzla, u kombinaciji sa ugljem (maseno 98 posto uglja, 2 posto otpada), od \u010dega je odustala nakon \u0161to su aktivisti Karton revolucije alarmirali javnost<\/a>.<\/p>\n

RDF (refuse-derived fuel) je termin koji se koristi za goriva od preobra\u0111enog otpada \u0161irokog spektra, u \u0161ta spadaju komunalni otpad, inudstrijski otpad ili komercijalni otpad. SRF (solid recovered fuel) je vrsta RDF-a koja je pro\u0161la dodatni tretman. \u201cProizvodnja SRF-a zahtijeva naprednu tehnolo\u0161ku proizvodnu liniju, koja omogu\u0107ava razli\u010dite korake obrade, uklju\u010duju\u0107i sortiranje neprikladnih \u010destica, su\u0161enje, usitnjavanje, mljevenje, prosijavanje i homogenizaciju. Ponekad se mo\u017ee primijeniti i peletizacija kako bi se pove\u0107ala gusto\u0107a energije i sprije\u010dile operativne prepreke\u201d, obja\u0161njava se u \u010dlanku \u201cProcjena \u017eivotnog ciklusa \u010dvrstog recikliranog goriva (SRF) za energetski sektor u regiji s opadanjem uglja: Teret proizvodnje SRF-a za okoli\u0161\u201d<\/a>, objavljenom u aprilu 2025. godine u \u010dasopisu \u201cEnergy Conversion and Management:X\u201d.<\/p>\n

Spaljivanje kao na\u010din zbrinjavanja otpada i proizvodnje energije primjenjuje se ve\u0107 nekoliko decenija u razvijenim zemljama, uklju\u010duju\u0107i mnoge dr\u017eave Europske unije. Praksa je\u00a0 posebno prihva\u0107ena u industriji cementa jer koristi \u201calternativno\u201d gorivo u odnosu na fosilna goriva poput uglja, te je prihva\u0107ena u EU kao prelazno rje\u0161enje prema cikli\u010dnoj ekonomiji koja podrazumijeva koncept \u201czero waste\u201d (bez otpada). Neke dr\u017eave poput \u0160vedske \u010dak uvoze otpad da bi ga iskoristile za daljinsko grijanje. Kruti otpad, poput automobilskih guma, ve\u0107 godinama se spaljuje u cementarama u Kaknju i Lukavcu, u vlasni\u0161tvu Heidelberg Materials.<\/p>\n

\u201cUpotreba otpada kao alternativnog goriva je siguran na\u010din valoriziranja otpada i mo\u017ee donijeti dobit i dru\u0161tvenoj zajednici i cementnoj industriji. Visoka temperatura (1450\u00b0C) i dug proces sagorijevanja u vrelom zraku osiguravaju kompletnu destrukciju svih organskih komponenti. Neorganske komponente se ve\u017eu za sirovinu u pe\u0107i i izlaze iz procesa kao dio cementa (klinker)\u201d, stoji na stranci Heidelberg Materials BiH<\/a>. O upotrebi guma u proizvodnji cementa ova kompanija je snimila i promotivni video klip<\/a>.<\/p>\n

\u0160ta je onda sporno?<\/h3>\n

Iako je spaljivanje otpada kao alternativa odlaganju na deponije prihva\u0107eno \u0161irom svijeta, novija istra\u017eivanja pokazuju da procesi sagorijevanja u ovakvim postrojenjima nisu bez rizika po zdravlje ljudi, drugih oblika \u017eivota i okoli\u0161a.<\/p>\n

U studiji \u201cUtjecaj spalionica otpada na zdravlje: Sistemati\u010dni pregled\u201d<\/a> objavljenom u \u201cAustralian and New Zealand Journal of Public Health\u201d grupa autora upozorava na brojna ograni\u010denja koja prate monitoring \u0161tetnog utjecaja spalionica.<\/p>\n

\u201cPrecizna procjena utjecaja spalionica otpada na zdravlje mo\u017ee biti te\u0161ka zbog zbunjuju\u0107ih faktora, uklju\u010duju\u0107i zaga\u0111enje iz industrije, automobila i poljoprivrednih hemikalija, latenciju za kancerogenost, subakutne i odgo\u0111ene reproduktivne\/me\u0111ugeneracijske efekte, mobilnost stanovni\u0161tva i druge faktore\u201d, stoji u studiji. Autori kao rezultat istra\u017eivanja navode da je kod zajednica koje \u017eive u blizini ovih postrojenja \u201cidentificiran niz \u0161tetnih u\u010dinaka na zdravlje, uklju\u010duju\u0107i zna\u010dajne povezanosti s nekim neoplazmama, kongenitalnim anomalijama, smr\u0107u dojen\u010dadi i poba\u010dajima, ali ne i s drugim bolestima\u201d, ali se i ogra\u0111uju od definitivnih zaklju\u010daka zbog ograni\u010denosti istra\u017eivanja. Zabilje\u017eili su i razli\u010dit nivo utjecaja izme\u0111u starijih i novih postrojenja, no tu su kao mogu\u0107e obja\u0161njenje ostavili \u201cda nije proteklo dovoljno vremena da se pojave \u0161tetni utjecaji.\u201d<\/p>\n

Utjecaj spalionica na zdravlje potvr\u0111uje i izvje\u0161taj<\/a> grupe me\u0111unarodnih organizacija, predvo\u0111enih \u010de\u0161kom okoli\u0161nom neprofitnog organizacijom Arnika, objavljen 2024. godine. Jedan od klju\u010dnih nalaza izvje\u0161taja je da \u201czajednice koje \u017eive u blizini spalionica mogu biti izlo\u017eene ve\u0107em riziku od zdravstvenih problema zbog njihovih \u0161tetnih u\u010dinaka.\u201d Izvje\u0161taj detaljno opisuje razli\u010dite tehnologije i metode spaljivanja, legislativu dr\u017eava koje su obuhva\u0107ene izvje\u0161tajem, ograni\u010denja monitoringa i primjene tehnologija. Spaljivanje komunalnog otpada, koji je sam po sebi heterogen, osloba\u0111a visoko toksi\u010dne supstance poput dioksina, furana, te\u0161kih metala, PAH-ova i drugih organskih jedinjenja, mikroplastiku, ali i stakleni\u010dke plinove poput ugljen dioksida.<\/p>\n

Propisi u EU zemljama nala\u017eu BAT (Best available techniques\/technology \u2013 najbolje dostupne tehnike\/tehnologije) za ovakva postrojenja, ali njihova primjena je \u010desto upitna.<\/p>\n

\u201cZaista, mnoge zemlje se oslanjaju na smjernice Evropske komisije o najboljim dostupnim tehnikama (BAT) (Evropska komisija, 2019) kao osnovu za svoje standarde industrijske regulacije specifi\u010dne za svoju zemlju kako bi opravdale odobravanje projekata spalionica. Ipak, ovaj izvje\u0161taj isti\u010de zna\u010dajne nedostatke ovih smjernica koje su iskusile \u010ce\u0161ka Republika i mnoge druge europske zemlje. Materijalna stvarnost negativnih uticaja spaljivanja otpada na zajednice koje \u017eive u blizini takvih postrojenja, nagla\u0161ena je ovim izvje\u0161tajem\u201d, pi\u0161e u uvodu izvje\u0161taja Arnike.<\/p>\n

Dalje se navodi da su uprkos striktnim mjerama spalionice odgovorne za skoro petinu emisija dioksiana u EU.<\/p>\n

\u201cU slu\u010daju dioksina i \u017eive (kao i nekih drugih zaga\u0111iva\u010da), u\u010destalost pra\u0107enja mo\u017ee biti jednokratna ili dugoro\u010dna (polukontinuirano ili kontinuirano pra\u0107enje). Iako postoji \u2018mogu\u0107\u2019 izbor izme\u0111u obje opcije u EU BAT-u, u nekoliko slu\u010dajeva se \u010desto bira kratkoro\u010dna, jednokratna opcija mjerenja, iako je pokazano da jednokratna mjerenja mo\u017eda uop\u0107e nisu informativna za postrojenja za sagorijevanje (ENDS, 2006). Neki operateri spalionica koriste ovu metodu kako bi izbjegli stro\u017ee zahtjeve za pra\u0107enje. Posebno za dioksine, spalionice se identificiraju kao minimalno kontrolirani i\/ili nekontrolirani izvori dioksina zbog nedovoljnog pra\u0107enja (Cheruiyot et al., 2016).\u201d<\/p>\n

U radu \u201c<\/a>Dioksini i njihova toksi\u010dnost za ljude\u201d<\/a> grupe autora, objavljenom u \u201cArhivu za higijenu rada i toksikologiju\u201d u Zagrebu 2010, obja\u0161njeno je da su \u201cdioksini skupina kemijskih spojeva koji obuhva\u0107aju poliklorirane dibenzo-dioksine (PCDD) i poliklorirane dibenzo-furane (PCDF)\u201d, i da su \u201ckarcinogeni spojevi, ali imaju i nekarcinogene u\u010dinke poput ateroskleroze, hipertenzije, dijabetesa, poreme\u0107aj \u017eiv\u010danog, imunosnog, reproduktivnog i endokrinog sustava, posebice kod kroni\u010dne izlo\u017eenosti. Akutna izlo\u017eenost uzrokuje o\u0161te\u0107enja jetre i klorakne. Najosjetljivija skupina izlo\u017eenosti dioksinu je dojen\u010dad u prenatalnom i postnatalnom razdoblju.\u201d<\/p>\n

Limitirano pra\u0107enje emisija dioksina i te\u0161kih metala primjenjuje se i u BiH. U okoli\u0161noj dozvoli za cementaru u Lukavcu iz 2017. godine<\/a> na strani 29. propisana su \u201cnajmanje dva mjerenja godi\u0161nje za te\u0161ke metale, dioksine i furane (u slu\u010daju da su emisije navedenih parametara ispod 50 posto grani\u010dnih vrijednosti dozvoljava se smanjenje u\u010destalosti mjerenja i to: za te\u0161ke metale 1x u dvije godine, a za dioksine i furane 1x godi\u0161nje).\u201d Brojna nau\u010dna istra\u017eivanja su otkrila ograni\u010denja kratkoro\u010dnih mjerenja dioksina, furana i te\u0161kih metala. Varijabilnost njihovih emisija je \u010desta, zbog \u010dega mjerenja nekoliko sati godi\u0161nje, koja se mogu izvr\u0161iti u \u201cdobrom periodu\u201d. Stepen ranije preobrade materijala koji se koriste kao gorivo tako\u0111er ima veliki utjecaj na emisije.<\/p>\n

Grupa nau\u010dnika u radu<\/a> objavljenom pro\u0161le godine u \u010dasopisu \u201cEnviromental Science & Technology\u201d demonstrirala je limitacije u mjerenju \u017eive. Gustin i drugi su do\u0161li do konsenzusa: mjerni sistemi za oksidiranu i za \u010destice vezanu \u017eivu su metodi\u010dki nedovr\u0161eni i \u010desto nedovoljno kalibrirani, pa zato kratkotrajni (npr. 6\u20138 h) ili godi\u0161nji testovi mogu propustiti kratkotrajne, nagle emisijske vrhove (npr. pri start\/stop, promjenama goriva ili kvarovima)\u201d.<\/p>\n

Tvrdnje iznesene na stranici Heidelberg Materials da \u201cupotreba otpada kao alternativnog goriva je siguran na\u010din valoriziranja otpada\u201d i da \u201cneorganske komponente se ve\u017eu za sirovinu u pe\u0107i i izlaze iz procesa kao dio cementa (klinker)\u201d nisu ta\u010dne. Neorganske komponente poput volatilnih metala samo djelimi\u010dno ostaju u klinkeru. U radu<\/a> objavljenom u \u010dasopisu \u201cWaste Management\u201d, navodi se da su \u201cpozadinska podru\u010dja cementnih pe\u0107i identificirana kao glavna mjesta formiranja PCDD\/F-a (dioksini i furani) prema njihovoj distribuciji u uzorcima \u010destica iz razli\u010ditih faza procesa\u201d. Dioksini i furani su organski spojevi koji se mogu ponovo sintetizirati u periodu hla\u0111enja pe\u0107i, na temperaturama od 250\u2013450 stepeni celzijusa. Samim tim ni tvrdnja da \u201cvisoka temperatura (1450\u00b0C) i dug proces sagorijevanja u vrelom zraku osiguravaju kompletnu destrukciju svih organskih komponenti\u201d nije ta\u010dna.<\/p>\n

Naravno, spaljivanje otpada u na\u0161im termoelektranama, sa zastarjelim filterskim postojenjima koja ne mogu \u201cuhvatiti\u201d ni sumpor dioksid, bila bi mnogo opasnija, a koncentracije opasnih supstanci vi\u0161e nego iz cementara koje barem imaju vre\u0107aste i elektrofiltere, kao i vi\u0161u temperaturu sagorijevanja.<\/p>\n

Pored rizika za zdravlje, spalionice otpada imaju i druge probleme zbog kojih ih se ne mo\u017ee smatrati \u201czelenom energijom\u201d, kako ih je okarakterisao Pavlovi\u0107. Materijali koji se spale zauvijek su izgubljeni kao resurs koji mo\u017ee biti kori\u0161ten. Dodatno, spaljivanje otpada u praksi dovodi do potkopavanja recikla\u017enih praksi. \u201cPove\u0107anje kapaciteta za spaljivanje otpada u \u010ce\u0161koj Republici \u0107e potkopati sposobnost ispunjavanja ciljeva recikliranja nakon 2035. godine. Postrojenja za spaljivanje i recikliranje \u0107e se sve vi\u0161e takmi\u010diti za iste materijale (jer trenutni sastav otpada koji se usmjerava u postrojenja za odlaganje otpada sadr\u017ei materijale koji se mogu kompostirati, ponovo upotrijebiti ili reciklirati)\u201d, pi\u0161e u izvje\u0161taju Arnike<\/a>.<\/p>\n

U Bosni i Hercegovini se reciklirala neznatna koli\u010dina otpada. Precizne analize ne postoje, ali prema izvje\u0161taju UNDP-a<\/a> 2018. godine se recikliralo tek dva posto plasti\u010dnog otpada. Ako se politike BiH trebaju voditi EU standardima, onda je spaljivanje otpada tek \u010detvrti u hijerarhiji preporu\u010denih postupaka (Waste Framework Directive, 2008\/98\/EC<\/a>). Prevencija, ponovna upotreba, recikla\u017ea, druga valorizacija (gdje spada kori\u0161tenje otpada za energiju), odlaganje, preporu\u010deni je redoslijed iz ove direktive. RED III direktiva preporu\u010duje smanjenje poticanja spaljivanja komunalnog otpada i ja\u010danje prevencije i recikla\u017ee. Dakle, iako je praksa spaljivanja otpada u postrojenjima \u0161iroko rasprostranjena, ona nije bez rizika, a novije direktive EU je obeshrabruju, daju\u0107i prednost \u201czero waste\u201d politikama.<\/p>\n

\n

\u201eOva publikacija je finansirana od strane Evropske unije. Sadr\u017eaj publikacije isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije.\u201d<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Harun Dinarevi\u0107 Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u: Koliko je sigurno spaljivanje otpada u fabrikama i termoelektranama? Najava Gordana Pavlovi\u0107a, multimilionera iz Fo\u010de i vlasnika grupacije \u201cPavgord\u201d, da namjerava graditi termolektrane na \u010dvrsti komunalni otpad u Zenici i Zvorniku, krajem protekle sedmice s pravom je dospjela u \u017ei\u017eu javnog interesovanja. Ovaj biznismen je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":302,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-300","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fact-checking"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=300"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":342,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/300\/revisions\/342"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media\/302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=300"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=300"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=300"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}