{"id":304,"date":"2025-12-15T13:45:03","date_gmt":"2025-12-15T13:45:03","guid":{"rendered":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/?p=304"},"modified":"2025-12-18T08:33:29","modified_gmt":"2025-12-18T08:33:29","slug":"kako-su-proponenti-malih-hidroelektrana-promijenili-strateski-pristup-zagovaranja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/2025\/12\/15\/kako-su-proponenti-malih-hidroelektrana-promijenili-strateski-pristup-zagovaranja\/","title":{"rendered":"Kako su proponenti malih hidroelektrana promijenili strate\u0161ki pristup zagovaranja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Harun Dinarevi\u0107<\/h2>\n

Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u: Kako su proponenti malih hidroelektrana promijenili strate\u0161ki pristup zagovaranja<\/a><\/p><\/blockquote>\n

Usvajanje izmjena Zakona o elektri\u010dnoj energiji u Parlamentu Federacije BiH 2022. godine, \u0161iroj javnosti poznato kao zabrana izgradnje novih malih hidroelektrana (mHE), u\u0161utkalo je zagovornike ovakve vrste energetskih postrojenja u ovom entitetu. Barem javno. Prije toga vlasnici kapitala koji su ulagali novac u mHE organizovali su proteste, poslav\u0161i radnike da brane njihove interese. Argumenti su bili da \u0107e \u201cstotine radnika ostati bez posla\u201d, da \u0107e zakon \u201cugroziti investicije\u201d, \u201cda je mogu\u0107a proizvodnja elektri\u010dne energije u Federaciji BiH iz malih hidroelektrana jednaka godi\u0161njoj proizvodnji termoelektrane \u2013 TE Kakanj, odnosno 2.500.000 MWh, te da je za ovu proizvodnju el. energije u\u010de\u0161\u0107e u smanjenju stakleni\u010dkih plinova, a prvenstveno CO2 u iznosu od 1.875.000 tona, \u0161to odgovara kompoziciji od 75.000 vagona od po 25 tona\u201d. Negativne posljedice ove \u201cvizije\u201d nisu isticane.<\/p>\n

Proponenti mHE, poput Edhema Bi\u010dak\u010di\u0107a, poslije te 2022. vi\u0161e nisu u medijskim istupima branili ideje o mHE kao o \u201calternativnom izvoru energije\u201d koji \u0107e diversificirati opskrbu elektri\u010dnom energijom. Umjesto negativnog publiciteta koji bi izazvala dalja promocija mHE, proponenti su odlu\u010dili da svoje argumente nastave zastupati na manje vidljiv na\u010din. Izmjene zakona nisu zna\u010dile potpunu obustavu izgradnje jer je njime predvi\u0111eno vrijeme od tri godine za kompanije koje su ranije dobile dozvolu da kompletiraju sve potrebne dozvole. Taj rok je istekao u augustu ove godine.<\/p>\n

Tako je pomenuti Bi\u010dak\u010di\u0107 u oktobru 2024. godine u\u010destvovao na Balkan Solar Summitu u Banjaluci u okviru panela \u201cMale hidroelektrane u BiH: Ju\u010der, danas, sutra\u201d. Moderator panela je bio tako\u0111er biv\u0161i direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagi\u0107. On je i vlasnik mHE u Ka\u0107unima kod Fojnice poznate po tome \u0161to je napravljena nekoliko desetina metara od ku\u0107e porodice Hod\u017ei\u0107. Na internetu nema mnogo informacija o sadr\u017eaju panela. Na stranici organizatora predstavljen je kratki si\u017ee sa generi\u010dkim zaklju\u010dkom: \u201cZaklju\u010deno je da postoji zna\u010dajna potreba za stro\u017eijim propisima kako bi se osigurala uskla\u0111enost s ekolo\u0161kim standardima i principima odr\u017eivog energetskog planiranja (SEP). Panelisti su naglasili va\u017enost uravnote\u017eenja energetskih potreba s o\u010duvanjem ekosistema, kao i potrebu za transparentno\u0161\u0107u u procesima dono\u0161enja odluka i implementacije projekata. Ovi zaklju\u010dci postavljaju temelje za daljnja razmatranja i unapre\u0111enja.\u201d Iako napisan u pomirljivom tonu, sa nominalnom brigom za okoli\u0161, jasno je da panelisti mHE vide kao budu\u0107nost, bez obzira na trenutne zakonske prepreke.<\/p>\n

Argument o zna\u010daju mHE u proizvodnji elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora koristi se i u Dopunjenom zahtjevu za obnovu okoli\u0161ne dozvole za male hidrocentrale na rijeci Rami (5 mHE u nizu) kompanije \u201cECCO-CRIMA\u201d d.o.o. Prozor-Rama. Zahtjev je prilo\u017een na javni uvid u aprilu ove godine.
\n\u201cZna\u010daj implementacije ovog projekta ogleda se u proizvodnji elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora, \u0161to ima zna\u010dajne efekte u strategiji proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i strategiji za\u0161tite okoli\u0161a. \u010clanice Evropske unije su brojnim raspravama, dokumentima i finansijskim planovima promovirale i pomogle kori\u0161tenje obnovljivih resursa u energetske svrhe kao prioritetan zadatak. Brojni su argumenti da se kori\u0161tenjem alternativnih energetskih izvora posti\u017eu globalni okoli\u0161ni ciljevi, sigurnost isporuke energije i konkurentnost na tr\u017ei\u0161tu. U tu svrhu Vije\u0107e Evropske unije je donijelo Rezoluciju o elektri\u010dnoj energiji iz obnovljivih izvora energije i unutra\u0161njem tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dnom energijom (SEC 470-C5-0342\/1999). Pored toga, Vije\u0107e Evropske Unije je donijelo Direktivu o unutra\u0161njem tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije (COM(97)599) i Rezoluciju o planu akcije Zajednice u vezi obnovljivih izvora energije (4.07.1996), na osnovu koje je Komisija o energiji prema budu\u0107nosti donijela \u2018Zeleni papir za Strategiju Zajednice\u2019 – Obnovljivi izvori energije (COM(96)0576-C4-0047\/96)\u201d, stoji u ovom dokumentu.<\/p>\n

Hajdemo provjeriti kroz brojke \u201czna\u010dajne efekte\u201d o kojima se govori. Prema procjenama projektanata plan je da ovih pet mHE godi\u0161nje proizvode oko 15 GWh struje, u idealnim uslovima. Protekle godine u FBiH 82 male hidroelektrane su proizvele 167,77 GWh elektri\u010dne energije, podaci su Regulatorne komisije za energiju u FBiH. Dakle, prema planu ovih pet mHE bi \u010dinile oko devet posto proizvodnje u odnosu na trenutnu ukupnu proizvodnju mHE u FBiH. Proizvodnja svih mHE u dr\u017eavi pro\u0161le godine \u010dinila je tek 2,15 posto od ukupne proizvodnje. Podaci pokazuju da su projekcije proizvodnje u malim mHE u praksi neostvarive zbog sve su\u0161nijih godina. Ni planirana postrojenja na Rami ne bi bila izuzetak. Te\u0161ko je procijeniti kolika bi stvarna proizvodnja bila, ali daleko od toga da bi imala \u201czna\u010dajne efekte\u201d, kako se tvrdi. Izvje\u0161taj IPCC-a iz 2022. godine procjenjuje da se \u201cu mediteranskim dijelovima Europe predvi\u0111a smanjenje hidroenergetskog potencijala do 40 posto pri zagrijavanju od 3\u00b0C, dok se pri zagrijavanju od 2\u00b0C i 1,5\u00b0C predvi\u0111a pad ispod 10 i 5 posto\u201d, \u0161to potvr\u0111uje pad u proizvodnji mHE koji je ve\u0107 primjetan. Potvrdu o padu proizvodnje dobili smo i u Izvje\u0161taju EP BiH za 2024. godinu: \u201cMale hidroelektrane u vlasni\u0161tvu EP BiH, uklju\u010duju\u0107i i udio proizvodnje male HE Bogati\u0107i, proizvele su 59,6 GWh, \u0161to je za 7,1 GWh odnosno 10,6 posto manje od plana, a za 19,1 posto manje od proizvodnje ostvarene u 2023. godini.\u201d<\/p>\n

Pored toga, nesklad izme\u0111u regulativa i njihove primjene u BiH dovodi do \u010destih ekolo\u0161kih katastrofa. \u201cU proteklih nekoliko godina zabilje\u017eeno je nekoliko pomora riba na rijeci La\u0161vi zbog rada istoimene male hidroelektrane, kao i na rijekama Jabu\u0161nica i Sutjeska, gdje su u izgradnji tri male hidroelektrane, te na rijeci Drinja\u010di. Na primjer, u rijeci La\u0161vi, zbog ispu\u0161tanja mulja iz akumulacije MHE La\u0161va, do\u0161lo je do pomora riba nizvodno od brane prema Busova\u010di\u201d, pi\u0161e u istra\u017eiva\u010dkom \u010dlanku objavljenom na Earth Journalism Network. Navodi se i da \u201cmnoga rije\u010dna korita u BiH ostaju suha ve\u0107i dio godine jer operateri ne odr\u017eavaju biolo\u0161ki minimum, odnosno ekolo\u0161ki prihvatljiv protok. Kao rezultat toga, biljni i \u017eivotinjski svijet se ne mogu prirodno razvijati. Prolazi za ribe na brojnim lokacijama malih hidroelektrana pokazali su se neefikasnim, jer ih ve\u0107ina vrsta riba ne koristi zbog nepravilnog dizajna i nagiba\u201d.<\/p>\n

S druge strane, u Republici Srpskoj jo\u0161 uvijek je dozvoljenja izgradnja mHE, a Zakonom o obnovljivim izvorima energije iz 2022. promijenjen je sistem podsticaja. Ovaj zakon defini\u0161e mala postrojenja kao ona koja imaju instalisanu snagu do 150 kW i samo takva imaju pravo
\nna subvencionisanu cijenu energije. Iako su lokalne zajednice po pravilu protiv izgradnje novih mHE, vi\u0161i nivoi vlasti staju na stranu investitora. Strate\u0161ke odluke Vlade Republike Srpske pokazuju opredjeljenost za mHE na \u0161tetu okoli\u0161a: \u201cEntitetska vlada izmijenila je prije dvije godine granice za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja rijeka Pliva i Janj, \u010dime je hidroelektrana Jovi\u0107i iz njega izuzeta. Tako\u0111er, izmjenama Prostornog plana RS-a do 2025., uvr\u0161tena je na listu malih hidroelektrana za koje postoji javni interes. Ministarstvo za prostorno ure\u0111enje, gra\u0111evinarstvo i ekologiju RS-a oslobodilo je u aprilu pro\u0161le godine investitore od sa\u010dinjavanja Studiju utjecaja na \u017eivotnu sredinu, koja je uobi\u010dajena za ova postrojenja\u201d, navodi se u \u010dlanku Radio Slobodne Europe. Simbol ovog odnosa postala je izjava na\u010delnika \u0160ipova Milana Kova\u010da (SNSD) koji je 2022. godine izjavio: \u201cMi imamo pet rijeka u \u0160ipovu. Tih pet rijeka te\u010de bezveze i niko od njih koristi nema\u201d.<\/p>\n

Da su vlasti u ovom entitetu opredijeljene za podr\u0161ku mHE pokazuje i izjava ministra energetike RS-a Petra \u0110oki\u0107a iz aprila ove godine kada je najavio dovr\u0161etak radova na tri mHE na rijeci Bistrici kod Fo\u010de. “O\u010dekujemo da \u0107e biti odre\u0111enih promjena u toku realizacije, ali u svakom slu\u010daju ovaj projekat predstavlja izuzetnu vrijednost za energetski sistem Republike Srpske”.<\/p>\n

Sa planiranom godi\u0161njom proizvodnjom od cca. 150 GWh, ove tri hidroelektrane bi \u010dinile skoro dva posto ukupne proizvodnje u RS-u gdje je ukupna proizvedena energija pro\u0161le godine iznosila cca. 7.600 GWh. Ipak, opet govorimo o idealnim uslovima koji se po pravilu nikad ne ostvare.<\/p>\n

U promociji projekta vlasnik kompanije je istakao i broj zaposlenih radnika: \u201cDirektor HE \u2018Bistrica\u2019 Dejan Pavlovi\u0107 rekao je da ovo preduze\u0107e trenutno ima 28 zaposlenih sa podru\u010dja op\u0161tine Fo\u010da, te da je projekat veoma zna\u010dajan za lokalnu zajednicu i za Republiku Srpsku\u201d. Od 4000 zaposlenih u ovoj op\u0161tini 28 radnika ove kompaniji \u010dini tek 0,7 ukupno zaposlenih.<\/p>\n

Nasuprot predstavljenim benefitima stoji niz prijetnji koje nisu istaknute. Jo\u0161 2023. godine organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a su upozoravale na manjkava rje\u0161enja u izgradnji ovih postrojenja.<\/p>\n

Red\u017eib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za \u017eivotnu sredinu Banjaluka tada je kazao da za planiranu gradnju tri MHE nije adekvatno utvr\u0111eno nultno stanje \u017eivotne sredine, \u010dime niti same Studije uticaja na \u017eivotnu sredinu, koje je ministarstvo odobrilo, nisu adekvatne i u skladu sa zakonom, pisao je Inforadar.<\/p>\n

\u201cStudijama se za migraciju riba predvi\u0111a opskurno tehni\u010dko rje\u0161enje tzv. \u2018riblji lift\u2019, o \u010dijoj funkcionalnosti i opravdanosti u konkretnim projektima nije ni\u0161ta naro\u010dito navedeno kako u studijama tako i u dokumentaciji koja se prila\u017ee za izdavanje ekolo\u0161ke dozvole. Pored toga, investitor je sva tri projekta otpo\u010deo bez va\u017ee\u0107ih ekolo\u0161kih dozvola, koje su u momentu po\u010detka radova bile istekle, a postupak odobravanja Studija je bio u toku\u201d, upozorio je tada Skomorac.<\/p>\n

Gubljenje turisti\u010dkih potencijala, presijecanje migracionih ruta vodene faune, amplifikacija negativnih uticaja brana usred sve izra\u017eenijih su\u0161a, mala korist za lokalne zajednice u neposrednoj blizini rijeke, samo su neki od negativnih efekata koje izazivaju projekti poput ovog.<\/p>\n

Zaklju\u010dak je da su se strategije promocije mHE u BiH promijenile u posljednjih nekoliko godina. To je pogotovo slu\u010daj u FBiH gdje je usvojen zakon koji zabranjuje izgradnju novih mHE. Investitori ne promovi\u0161u u medijima ovakve projekte jer izbjegavaju negativan publicitet. Umjesto toga, svoje argumente sada zastupaju kroz okoli\u0161ne dozvole, samite ili lobiranja u energetskim krugovima. U RS-u je tako\u0111er primjetan manji broj istupa investitora. Tamo im promocija nije ni potrebna jer je Vlada RS-a njihove interese ugradila u svoje strate\u0161ke dokumente.<\/p>\n

\n

\u201eOva publikacija je finansirana od strane Evropske unije. Sadr\u017eaj publikacije isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije.\u201d<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Harun Dinarevi\u0107 Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u: Kako su proponenti malih hidroelektrana promijenili strate\u0161ki pristup zagovaranja Usvajanje izmjena Zakona o elektri\u010dnoj energiji u Parlamentu Federacije BiH 2022. godine, \u0161iroj javnosti poznato kao zabrana izgradnje novih malih hidroelektrana (mHE), u\u0161utkalo je zagovornike ovakve vrste energetskih postrojenja u ovom entitetu. Barem javno. Prije toga […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-304","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fact-checking"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":341,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304\/revisions\/341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}