{"id":409,"date":"2026-03-11T14:08:29","date_gmt":"2026-03-11T14:08:29","guid":{"rendered":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/?p=409"},"modified":"2026-03-11T15:19:22","modified_gmt":"2026-03-11T15:19:22","slug":"da-li-aarhuska-konvencija-i-aarhus-centar-u-bih-proizvode-politicki-pritisak-i-pravnu-krizu-kakva-je-njihova-stvarna-uloga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/2026\/03\/11\/da-li-aarhuska-konvencija-i-aarhus-centar-u-bih-proizvode-politicki-pritisak-i-pravnu-krizu-kakva-je-njihova-stvarna-uloga\/","title":{"rendered":"Da li Aarhu\u0161ka konvencija i Aarhus centar u BiH proizvode politi\u010dki pritisak i pravnu krizu kakva je njihova stvarna uloga?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Haris Veljovi\u0107<\/h1>\n

Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u: Da li Aarhu\u0161ka konvencija i Aarhus centar u BiH proizvode politi\u010dki pritisak i pravnu krizu kakva je njihova stvarna uloga?<\/a><\/p><\/blockquote>\n

Kao inspiracija za ovu analizu je tekst<\/a> koji je objavio Portal Energoinfo.ba je 22. decembra 2025. u kojem se navodi da se Aarhu\u0161ka konvencija u Bosni i Hercegovini koristi kao \u201cgorivo za kampanje\u201d, da organizacije civilnog dru\u0161tva \u2013 konkretno Aarhus centar u BiH \u2013 kroz sudske postupke proizvode pravnu nesigurnost, te da se okoli\u0161no pravo pretvara u sredstvo politi\u010dkog pritiska i trajne institucionalne krize.<\/p>\n

U tekstu se navedeno iznosi bez navo\u0111enja relevantnih presuda Ustavnog suda BiH, bez analize va\u017ee\u0107ih zakona i bez razmatranja me\u0111unarodnih obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela ratifikacijom Aarhu\u0161ke konvencije (Slu\u017ebeni glasnik BiH \u2013 Me\u0111unarodni ugovori, broj 8\/08).<\/p>\n

U nastavku analiziramo klju\u010dne navode iz navedenog teksta i upore\u0111ujemo ih sa \u010dinjenicama, sudskom praksom, zakonima i me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n

Navedeni \u010dlanak implicira da Aarhu\u0161ka konvencija se u Bosni i Hercegovini koristi kao politi\u010dki alat i sredstvo kampanja:<\/strong> \u201eArhu\u0161ka prava se u javnosti prikazuju kao moralni malj, a ne kao pravni alat, pa se institucije i javnost guraju u stanje stalne uzbune.\u201c<\/p>\n

Aarhu\u0161ka konvencija o pristupu informacijama, u\u010de\u0161\u0107u javnosti u odlu\u010divanju i pristupu pravdi u pitanjima okoli\u0161a ratifikovana je u Bosni i Hercegovini 2008. godine, \u010dime je postala dio unutra\u0161njeg pravnog poretka BiH (Odluka o ratifikaciji, Slu\u017ebeni glasnik BiH \u2013 Me\u0111unarodni ugovori, broj 8\/08).<\/p>\n

Prema \u010dlanu VI\/3.b Ustava Bosne i Hercegovine, me\u0111unarodni ugovori koje je BiH ratifikovala imaju primat nad entitetskim zakonima i obavezuju sve organe vlasti, uklju\u010duju\u0107i upravne organe i sudove (Ustav BiH, \u010dlan VI\/3.b). To zna\u010di da primjena Aarhu\u0161ke konvencije ne zavisi od politi\u010dkih kampanja ili djelovanja nevladinih organizacija, ve\u0107 od ustavne obaveze dr\u017eave.<\/p>\n

U odluci Ustavnog suda<\/a> BiH broj AP-3476\/23 od 21. marta 2024. godine, Sud je izri\u010dito utvrdio da su doma\u0107i sudovi propustili primijeniti Aarhu\u0161ku konvenciju i relevantne odredbe Zakona o za\u0161titi \u017eivotne sredine Republike Srpske, te da je zbog toga do\u0161lo do povrede prava na pravi\u010dno su\u0111enje iz \u010dlana II\/3.e Ustava BiH i \u010dlana 6 stav 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima (AP-3476\/23, ta\u010dke 30, 35 i 39).<\/p>\n

U istoj odluci, Ustavni sud je naglasio da obaveza primjene Aarhu\u0161ke konvencije proizlazi direktno iz me\u0111unarodnih obaveza BiH i da sudovi ne mogu zanemariti standarde u\u010de\u0161\u0107a javnosti samo zato \u0161to se radi o postupku obnove ekolo\u0161ke dozvole (AP-3476\/23, ta\u010dke 34\u201338). Ovi nalazi pokazuju da se Aarhu\u0161ka konvencija u BiH ne koristi kao politi\u010dki alat, ve\u0107 da njena neadekvatna primjena od strane institucija rezultira sudskim intervencijama.<\/p>\n

U nastavku analiziramo da li Aarhus centar u BiH proizvodi pravnu nesigurnost i blokira projekte. Analiziramo stvarnu ulogu Aarhu\u0161ke konvencije i Aarhus centra u BiH.<\/strong><\/h3>\n

\u010clanak spominje portal\u00a0Hercegovina.info\u00a0 u kontekstu da \u201eArhu\u0161ku konvenciju koriste kao paravan za sve kontroverzne i sporne dru\u0161tveno-aktivisti\u010dke radnje koje su usmjerene protiv brojnih projekata u Hercegovini, ali i \u0161ire. Arhus je tako protiv Mo Parkinga, protiv gra\u0111evinskih projekata, protiv solarnih elektrana, protiv pojedinaca, protiv institucija, naizgled protiv svega, \u0161to zbunjuje javnost.\u201c <\/em>Time indirektno kreira se uticaj na kredibilitet motiva i rada Aarhus centra u BiH.<\/p>\n

Ustavni sud BiH je u svojoj praksi vi\u0161e puta potvrdio da udru\u017eenja koja djeluju u oblasti za\u0161tite okoli\u0161a imaju legitimaciju da u\u010destvuju u upravnim i sudskim postupcima koji se odnose na okoli\u0161, \u010dak i kada ne trpe direktnu imovinsku \u0161tetu, jer djeluju u javnom interesu (AP-3476\/23, ta\u010dka 28). U predmetu AP-3927\/21<\/a>, koji se odnosio na obnovu ekolo\u0161ke dozvole za hidroelektranu Fo\u010da na rijeci Drini, Ustavni sud BiH je usvojio apelaciju Aarhus centra u BiH i utvrdio povredu prava na pravi\u010dno su\u0111enje zbog pogre\u0161nog tuma\u010denja odredbi Zakona o za\u0161titi \u017eivotne sredine Republike Srpske i Pravilnika o postupku revizije i obnavljanja ekolo\u0161kih dozvola (AP-3927\/21, ta\u010dke 18\u201329).<\/p>\n

Sud je u toj odluci naveo da formalno razlikovanje izme\u0111u postupka izdavanja i postupka obnove ekolo\u0161ke dozvole ne mo\u017ee isklju\u010diti obavezu procjene da li postoje zna\u010dajne promjene koje mogu imati negativan uticaj na okoli\u0161, niti mo\u017ee isklju\u010diti pravo javnosti na u\u010de\u0161\u0107e (AP-3927\/21, ta\u010dke 23 i 28). Ustavni sud je dodatno naglasio da pravnu nesigurnost ne proizvode apelacije udru\u017eenja, ve\u0107 nedovoljno obrazlo\u017eene odluke organa vlasti i sudova, koje ne omogu\u0107avaju javnosti da razumije razloge na kojima se odluke zasnivaju (AP-3927\/21, ta\u010dka 24).<\/p>\n

Da li mediji presenzacionalisti\u010dki izvje\u0161tavaju kada su u pitanju ove teme?<\/strong><\/h3>\n

Navedeni \u010dlanak spominje kriti\u010dki izvje\u0161tavanje u kojim bi se moglo implicirati da je ne\u0161to nelegalno, kao da je takvo izvje\u0161tavanje medija pretjerano.<\/p>\n

\u201eU Bosni i Hercegovini, gdje sudski postupci traju dugo, takvo izvje\u0161tavanje lako pretvara pravni lijek u trajni PR okida\u010d: stalno se proizvodi osje\u0107aj da je sve nelegalno i da se ‘sve radi iza le\u0111a’, dok se kona\u010dna pravna istina godinama ne mo\u017ee uhvatiti.\u201c<\/em><\/p>\n

Praksa Ustavnog suda BiH pokazuje druga\u010diju sliku i da uklju\u010divanje javnosti je klju\u010d legalnog rada institucija. Izostavljanje javnosti je Velika gre\u0161ka u koracima, izostavljanje javnosti zaista jeste djelovanje \u2018\u2019iza le\u0111a\u2019\u2019 \u0161to je u su\u0161tini protivno Aarhu\u0161koj konvenciji.<\/p>\n

U odluci AP-3476\/23<\/a>, Ustavni sud BiH je naveo da nadle\u017eni organi moraju obrazlo\u017eiti za\u0161to smatraju da u konkretnom slu\u010daju nije do\u0161lo do zna\u010dajnih promjena koje bi zahtijevale ponovno uklju\u010divanje javnosti, te da puko pozivanje na \u010dinjenicu da se radi o obnovi dozvole nije dovoljno.<\/p>\n

Sud je naglasio da nedostatak adekvatnog obrazlo\u017eenja onemogu\u0107ava javnosti i zainteresiranim licima da razumiju razloge odluke, \u0161to samo po sebi predstavlja povredu prava na pravi\u010dno su\u0111enje (AP-3476\/23, ta\u010dka 39). Ovaj stav je u skladu sa \u010dlanom 6 Aarhu\u0161ke konvencije, koji propisuje da se javnost mora uklju\u010diti u ranoj fazi odlu\u010divanja kada su sve opcije jo\u0161 otvorene.<\/p>\n

Navedeni \u010dlanak koji analiziramo prezentuje \u201eArhus\u201c kao da djelovanje Aarhus centra u BiH predstavlja zloupotrebu prava i aktivisti\u010dki pritisak<\/strong><\/p>\n

\u201eTo je zloupotreba Arhu\u0161kog duha iz jednog jednostavnog razloga: Arhus je zami\u0161ljen da pove\u0107a racionalnost odlu\u010divanja, a kampanjsko izvje\u0161tavanje pove\u0107ava buku.\u201c<\/em><\/p>\n

\u010clanak koristi termin \u201eArhus\u201c te nije u cjelosti jasno da li isti se odnosi na Aarhus centre u BiH ili Aarhu\u0161ku konvenciju. Neovisno o tome, sprovedbu Aarhu\u0161ke konvencije prate Aarhus centri te u ovoj analizi uklju\u010dene su uloge konvencije i centara.<\/p>\n

Ustavni sud BiH je u predmetima AP-3476\/23 i AP-3927\/21 eksplicitno prihvatio legitimaciju Aarhus centra u BiH kao udru\u017eenja koje djeluje u javnom interesu za\u0161tite okoli\u0161a i implementacije Aarhu\u0161ke konvencije (AP-3927\/21, ta\u010dke 22\u201324; AP-3476\/23, ta\u010dka 28). Sud je naglasio da pravo na pristup sudu u okoli\u0161nim pitanjima pripada i udru\u017eenjima, te da se njihovo djelovanje ne mo\u017ee smatrati zloupotrebom prava samo zato \u0161to uti\u010de na tok ili dinamiku projekata (AP-3927\/21, ta\u010dka 22). Ovakav stav je u skladu i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, koji je u predmetu Collectif Stop Melox i Mox<\/a> protiv Francuske utvrdio da udru\u017eenja imaju pravo na pristup sudu u pitanjima od op\u0107eg interesa, uklju\u010duju\u0107i za\u0161titu okoli\u0161a (presuda ESLJP od 28. marta 2006). U Vodi\u010du kroz praksu ECHR<\/a> iz 2022. navedeno je da je Sud u ovom predmetu pojasnio kako se \u010dlanak 6 \u00a7 1 mo\u017ee primijeniti na udruge za za\u0161titu okoli\u0161a i njihove tu\u017ebe<\/strong> kada su one vezane uz gra\u0111anska prava njegovih \u010dlanova ili lokalnog stanovni\u0161tva i kada se radi o ostvarivanju prava koja su priznata u doma\u0107em pravu. Sud je u predmetu Collectif Stop Melox et Mox protiv Francuske (br. 75218\/01) zaklju\u010dio da, iako se \u010dlanak 6 \u00a7 1 na prvi pogled ne odnosi na okoli\u0161na pitanja, udruge za za\u0161titu okoli\u0161a mogu biti uklju\u010dene u kategoriju subjekata koji imaju pravo na pravi\u010dno su\u0111enje kada u pitanju stoje gra\u0111anska prava njihovih \u010dlanova ili lokalnog stanovni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i pristup sudu u pitanjima koja se ti\u010du okoli\u0161a.<\/p>\n

Kako je mogao nastati narativ o \u201ckampanjama\u201d i \u201cpritisku\u201d<\/strong><\/h3>\n

Analiza teksta objavljenog na Energoinfo.ba pokazuje obrazac u kojem se zakonom predvi\u0111eni pravni mehanizmi predstavljaju kao politi\u010dki ili aktivisti\u010dki pritisak, bez razdvajanja izme\u0111u prava na pristup sudu i politi\u010dkog djelovanja. U tekstu se ne navode presude Ustavnog suda BiH koje potvr\u0111uju legitimnost djelovanja Aarhus centra u BiH, niti se \u010ditaocu obja\u0161njava da su sudske intervencije posljedica propusta institucija, a ne \u201ckampanja\u201d nevladinih organizacija. Ovakav narativ stvara utisak da su sudski postupci po svojoj prirodi politi\u010dki, iako se radi o kori\u0161tenju prava koja su garantovana Ustavom BiH, zakonima i me\u0111unarodnim ugovorima. \u010clanak usputno dok kriti\u010dki analizira izvje\u0161tavanje drugog portala, kriti\u010dki se osvr\u0107e na Aarhus u BiH kao praksu.<\/p>\n

Uloga Aarhus centara i sistemski interes javnosti<\/strong><\/h3>\n

Aarhus centri su institucionalni mehanizmi uspostavljeni s ciljem olak\u0161avanja primjene Aarhu\u0161ke konvencije i ja\u010danja pristupa pravdi u okoli\u0161nim pitanjima, a njihovo djelovanje nije ad hoc niti kampanjsko, ve\u0107 sistemsko i kontinuirano. Ustavni sud BiH je u predmetima AP-3476\/23 i AP-3927\/21 prepoznao ovu ulogu i potvrdio da udru\u017eenja koja djeluju u oblasti za\u0161tite okoli\u0161a predstavljaju zainteresiranu javnost u smislu Aarhu\u0161ke konvencije i doma\u0107ih zakona (AP-3927\/21, ta\u010dke 22\u201324).<\/p>\n

Me\u0111unarodni pravni i sudski standardi koji potvr\u0111uju \u010dinjenice<\/strong><\/h3>\n

Mnoge informacije i zaklju\u010dci izneseni u analiziranom tekstu na Energoinfo.ba nisu potkrijepljeni sa me\u0111unarodnim pravnim standardima koji ure\u0111uju pristup pravdi u pitanjima okoli\u0161a, niti sa praksom me\u0111unarodnih sudova i nadzornih tijela. \u010clanak je kriti\u010dki orjentisan na izvje\u0161tavanje a indirektno kritikuje rad Aarhus centra. U tekstu \u010dlanka se navodi: \u201eBiH \u010desto nema institucionalnu i komunikacijsku zrelost koju Arhus pretpostavlja, pa mediji lako preuzmu ulogu arbitra. Drugim rije\u010dima, problem nije Arhus kao tekst, nego Arhus u BiH kao praksa: slabe institucije + slo\u017eeni postupci + medijski pogon = proizvodnja stalne krize.\u201c<\/em><\/p>\n

Aarhu\u0161ka konvencija, \u010diji je Bosna i Hercegovina potpisnik i ugovorna strana, prema tuma\u010denjima Aarhus Convention Compliance Committee<\/a> (ACCC) obavezuje dr\u017eave da osiguraju \u0161irok pristup pravdi i u\u010de\u0161\u0107e javnosti u svim fazama odlu\u010divanja koje mogu imati zna\u010dajan uticaj na okoli\u0161. U svojim nalazima Komitet je vi\u0161e puta naglasio da se postupci obnove ili izmjene okoli\u0161nih dozvola ne mogu automatski isklju\u010diti iz obaveze u\u010de\u0161\u0107a javnosti ukoliko postoji mogu\u0107nost zna\u010dajnog uticaja na okoli\u0161.<\/p>\n

Komitet<\/a> je tako\u0111er istakao da se pravo na pristup sudu ne mo\u017ee ograni\u010diti samo na pojedince koji trpe neposrednu imovinsku \u0161tetu, ve\u0107 da obuhvata i organizacije civilnog dru\u0161tva koje djeluju u javnom interesu za\u0161tite okoli\u0161a, jer upravo takva udru\u017eenja predstavljaju \u201ezainteresiranu javnost\u201c u smislu Konvencije. Ovakav pristup potvr\u0111en je i u praksi Evropskog suda za ljudska prava. U presudi Collectif Stop Melox i Mox protiv Francuske (28. mart 2006.) koju smo ve\u0107 spomenuli, Sud je utvrdio da udru\u017eenja koja djeluju u oblasti za\u0161tite okoli\u0161a imaju pravo na pristup sudu u pitanjima od op\u0107eg interesa, te da se njihovo djelovanje ne mo\u017ee kvalifikovati kao zloupotreba prava samo zato \u0161to uti\u010de na realizaciju odre\u0111enih projekata. Dodatno, Evropski sud za ljudska prava je u vi\u0161e predmeta naglasio<\/strong><\/a> da pravna sigurnost i povjerenje javnosti u institucije ne zavise od ograni\u010davanja pristupa sudu, ve\u0107 od kvalitetnog obrazlo\u017eenja odluka organa vlasti i sudova (npr. Hatton i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 8. jula 2003.).<\/p>\n

Ovaj standard je u potpunosti uskla\u0111en sa stavovima Ustavnog suda BiH da pravnu nesigurnost proizvode neobrazlo\u017eene i formalisti\u010dke odluke, a ne kori\u0161tenje pravnih lijekova od strane javnosti.<\/p>\n

Me\u0111unarodni pravni okvir, uklju\u010duju\u0107i praksu Aarhus Convention Compliance Committee i Evropskog suda za ljudska prava, jasno potvr\u0111uje da djelovanje Aarhus centra u BiH predstavlja legitimno kori\u0161tenje prava zagarantovanih me\u0111unarodnim ugovorima, a ne politi\u010dki pritisak ili kampanjsko djelovanje.<\/p>\n

Analiza \u010dlanka objavljenog na Energoinfo.ba pokazuje da se radi o nepotrebnom spominjanju Aarhus-a u negativnom kontekstu pri analizi u tekstu \u010clanka o izvje\u0161tavanju drugog portala, pri tom se koristilo selektivno i djelomi\u010dno tuma\u010denje prava, uz zanemarivanje ostalih relevantnih informacija i relevantne sudske prakse i me\u0111unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine kao \u0161to su (AP-3476\/23; AP-3927\/21; Aarhu\u0161ka konvencija).Presude Ustavnog suda BiH jasno ukazuju da su upravo propusti institucija i sudova u primjeni okoli\u0161nog prava i Aarhu\u0161ke konvencije bili razlog za ukidanje njihovih odluka, a ne djelovanje organizacija civilnog dru\u0161tva (AP-3476\/23, ta\u010dke 30\u201340; AP-3927\/21, ta\u010dke 18\u201329).<\/p>\n

Indirektno navo\u0111enje da Aarhu\u0161ka konvencija i Aarhus centar u BiH proizvode politi\u010dki pritisak i trajnu krizu nisu potkrijepljene \u010dinjenicama i upravo takve informacije mogu dovesti javnost u zabludu. Analizirani \u010dlanak je otvoreno iskritikovao stil izvje\u0161tavanja portala Hercegovina.info kao i motive takvog izvje\u0161tavanja a koji ina\u010de nerjetko izvje\u0161tava o radu Aarhus centra i osnovano proziva sve nezakonitosti javnih institucija koje se dese. Analizirani \u010dlanak u negativnom kontekstu neosnovano Aarhus u BiH prikazao je kao dio problema a posebno i veoma otvoreno to navode\u0107i kroz zavr\u0161nu re\u010denicu:<\/p>\n

\u201eDrugim rije\u010dima, problem nije Arhus kao tekst, nego Arhus u BiH kao praksa: slabe institucije + slo\u017eeni postupci + medijski pogon = proizvodnja stalne krize.\u201c<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

\u201eOva publikacija je finansirana od strane Evropske unije. Sadr\u017eaj publikacije isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije.\u201d<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Haris Veljovi\u0107 Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u: Da li Aarhu\u0161ka konvencija i Aarhus centar u BiH proizvode politi\u010dki pritisak i pravnu krizu kakva je njihova stvarna uloga? Kao inspiracija za ovu analizu je tekst koji je objavio Portal Energoinfo.ba je 22. decembra 2025. u kojem se navodi da se Aarhu\u0161ka konvencija u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":410,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-409","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fact-checking"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/409","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=409"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/409\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/409\/revisions\/417"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media\/410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=409"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=409"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=409"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}