{"id":418,"date":"2026-03-11T23:08:25","date_gmt":"2026-03-11T23:08:25","guid":{"rendered":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/?p=418"},"modified":"2026-03-12T18:46:59","modified_gmt":"2026-03-12T18:46:59","slug":"da-li-su-hidroelektrane-na-neretvi-imale-ulogu-u-sprijecavanju-poplave-nizvodno-od-mostara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/2026\/03\/11\/da-li-su-hidroelektrane-na-neretvi-imale-ulogu-u-sprijecavanju-poplave-nizvodno-od-mostara\/","title":{"rendered":"Da li su hidroelektrane na Neretvi imale ulogu u sprije\u010davanju poplave nizvodno od Mostara?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Haris Veljovi\u0107<\/strong><\/h2>\n

Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u.<\/strong><\/a><\/p>\n

Da li su hidroelektrane na Neretvi imale ulogu u sprije\u010davanju poplave nizvodno od Mostara?<\/strong><\/h3>\n

Mnogi portali objavili su informacije kroz svoje \u010dlanke u kojima se, pozivaju na saop\u0107enje JP Elektroprivreda BiH u kojem se tvrdi da su hidroelektrane na rijeci Neretvi sprije\u010dile poplave nizvodno od Mostara, zasnovano na rezultatima upravljanja akumulacijama tokom perioda intenzivnih padavina. Izvori, originalni linkovi analiziranih \u010dlanaka: – bljesak.info<\/a>, – hercegovina.info<\/a>, – portal.sef.ba<\/a>, – avaz.ba<\/a>, – radio-capljina.com<\/a>, – klix.ba<\/a>, – n1info.ba<\/a>, hercegovina.in<\/a>.<\/p>\n

U tekstovima se navodi da je nivo Jablani\u010dkog jezera porastao za vi\u0161e od 10 metara u 48 sati, da su dotoci bili vi\u0161estruko ve\u0107i od uobi\u010dajenih vrijednosti, te da je kontrolisanim ispu\u0161tanjem vode izbjegnuto naglo optere\u0107enje korita Neretve i sprije\u010deno plavljenje nizvodnih podru\u010dja.<\/p>\n

Portali su prenijeli informacije iz saop\u0107enja JP Elektroprivrede BiH<\/a>, bez ikakvih dodatnih argumentacija o sadr\u017eaju istog, te su neki \u010dak i u naslovu napisali “Iz Elektroprivrede tvrde…”. U analiziranim objavama tvrdnja je uglavnom prenesena iz saop\u0107enja bez navo\u0111enja nezavisnih hidrologijskih analiza, modela, stru\u010dnih procjena ili javno dostupnih simulacija koje bi omogu\u0107ile provjeru.<\/p>\n

Objava portala poslu\u017eila je kao povod za ovu analizu, s ciljem da se utvrdi da li su informacije prenesene na na\u010din koji \u010ditaocu omogu\u0107ava da jasno razumije na osnovu \u010dega su iznesene tvrdnje, posebno imaju\u0107i u vidu da se tekstovi uglavnom oslanjaju na saop\u0107enje JP Elektroprivrede BiH bez uklju\u010divanja drugih relevantnih izvora. Pored toga, analiza razmatra i dostupne relevantne izvore koji se bave ovom temom.<\/p>\n

Da li postoje dokazi da su poplave bile sprije\u010dene?<\/strong><\/h3>\n

Da bi se tvrdnja o \u201csprje\u010davanju poplava\u201d mogla smatrati dovoljno utemeljenom, bilo bi potrebno pokazati da bi bez ovakvog re\u017eima upravljanja akumulacijama postojao ve\u0107i rizik od plavljenja nizvodno, odnosno da je intervencija hidroelektrana imala mjerljiv uticaj na tok doga\u0111aja. U analiziranim portalima ne navode se takvi podaci, modeliranja niti rezultati mjerenja koji bi omogu\u0107ili provjeru te tvrdnje prema uobi\u010dajenim metodolo\u0161kim standardima.<\/p>\n

U stru\u010dnoj hidrologiji procjena poplavnog hazarda zasniva se na kombinaciji hidrometeorolo\u0161kih podataka, karakteristika sliva i modelskih alata, \u0161to potvr\u0111uju publikacija Hydrological risk: floods<\/a> i vodi\u010d HEC-HMS Application Guide<\/a>.<\/p>\n

Me\u0111unarodni kontekst<\/strong><\/h3>\n

Me\u0111unarodna stru\u010dna literatura pokazuje da akumulacije i rezervoari mogu uticati na dinamiku poplavnih talasa, ali da taj efekat zavisi od niza konkretnih okolnosti, uklju\u010duju\u0107i kapacitet akumulacije, trenutni stepen popunjenosti, operativni re\u017eim i karakteristike samog sliva, \u0161to potvr\u0111uju radovi o ubla\u017eavanju vr\u0161nih protoka rezervoarima<\/strong><\/a> i <\/strong>uticaju brana na ekstremne protoke<\/strong><\/a>. Zbog toga se njihov uticaj ne mo\u017ee unaprijed pretpostaviti niti dokazivati samo op\u0161tim navodima o postojanju akumulacija, nego analizom konkretnog hidrolo\u0161kog doga\u0111aja.<\/p>\n

Porast nivoa akumulacije nije nu\u017eno dokaz sprje\u010davanja poplava nizvodno<\/strong><\/p>\n

Navod o porastu nivoa Jablani\u010dkog jezera ukazuje samo na pove\u0107ane dotoke vode u rezervoar, ali sama po sebi ne dokazuje da je nizvodni dio toka bio izlo\u017een poplavnom riziku ili da je taj rizik uklonjen.<\/p>\n

U metodolo\u0161koj literaturi o hidrolo\u0161kim analizama isti\u010de se da same apsolutne vrijednosti protoka ili vodostaja nemaju analiti\u010dku vrijednost za procjenu poplavnog rizika ukoliko nisu sagledane u odnosu na nizvodne profile, pritoke i kapacitete rije\u010dnog korita.<\/em><\/p>\n

Standardni pristup u hidrologiji<\/a> i hidrauli\u010dkom modeliranju<\/a> nala\u017ee da se poplavni rizik procjenjuje na osnovu karakteristika rije\u010dnog sistema, uklju\u010duju\u0107i protoke prema povratnim periodima<\/a>, nizvodne profile, kapacitet rije\u010dnog korita, plavnu ravan i topografiju, a ne samo prema jednoj apsolutnoj vrijednosti vodostaja u akumulaciji.<\/p>\n

Me\u0111unarodni kontekst o neophodnim analizama prije dono\u0161enja zaklju\u010dka<\/strong><\/h4>\n

Direktiva 2007\/60\/EC Evropskog parlamenta i Vije\u0107a<\/a> uspostavlja sistemski okvir za procjenu i upravljanje poplavnim rizikom kroz preliminarnu procjenu rizika, karte opasnosti i karte rizika od poplava te planove upravljanja rizikom od poplava. Sama Direktiva defini\u0161e poplavni rizik kao kombinaciju vjerovatno\u0107e poplavnog doga\u0111aja i njegovih mogu\u0107ih \u0161tetnih posljedica, \u0161to pokazuje da se procjena rizika ne mo\u017ee svesti na jedan izolovani parametar. Sli\u010dno tome, stru\u010dna tehni\u010dka dokumentacija za hidrauli\u010dko modeliranje nagla\u0161ava da su ta\u010dan prikaz rije\u010dnog korita, plavne ravni i popre\u010dnih profila neophodni za izradu pouzdanog hidrauli\u010dkog modela, dok hidrologijski alati slu\u017ee za simulaciju pona\u0161anja sliva, kanala i vodnih objekata u analizama poplava.<\/p>\n

Ovaj me\u0111unarodni okvir jasno zahtijeva kompleksniju analizu nego \u0161to je predstavljeno u spornom \u010dlanku.<\/p>\n

Hidroelektrane na Neretvi primarno<\/u> su energetski objekti, a njihova uloga u regulaciji poplava zavisi od operativnog re\u017eima <\/strong><\/h3>\n

Smisao i primarna namjena hidroelektrana Jablanica, Grabovica i Salakovac u nau\u010dnom pregledu velikih hidroenergetskih objekata u Bosni i Hercegovini su prvenstveno energetske.<\/p>\n

Prema dostupnim tehni\u010dkim opisima i javno dostupnoj dokumentaciji JP Elektroprivreda BiH, hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica<\/a>, HE Grabovica<\/a>, HE Salakovac<\/a>) izgra\u0111ene su kao energetski objekti sa akumulacijama, dok njihova eventualna uloga u ubla\u017eavanju poplavnih talasa zavisi od operativnog re\u017eima i raspolo\u017eivog retencionog kapaciteta.<\/u><\/p>\n

Postojanje operativnog re\u017eima upravljanja akumulacijom samo po sebi ne predstavlja dokaz da je u konkretnom poplavnom doga\u0111aju do\u0161lo do sprje\u010davanja ili zna\u010dajnog smanjenja rizika, ukoliko takav efekat nije potkrijepljen javno dostupnim hidrodinami\u010dkim analizama i kontrafaktualnim scenarijima.<\/p>\n

Poplavni rizik nizvodno od Mostara zavisi od vi\u0161e faktora<\/strong><\/h3>\n

Poplavni rizik u slo\u017eenim rije\u010dnim dolinama poput Neretve ne ovisi samo o protoku glavnog toka, ve\u0107 i o lokalnim padavinama, buji\u010dnim pritocima, urbanom oticanju i drugim parametrima.<\/p>\n

Poplavni doga\u0111aji u donjim dijelovima slivova \u010desto su rezultat kombinacije lokalnih padavina, buji\u010dnih pritoka i urbanog oticanja, pri \u010demu regulacija glavnog toka ima ograni\u010den domet.
\n(<\/em>The state of Balkan rivers 2025: Hydromorphological assessment and 13-year trends<\/em><\/a>, Ulrich Schwarz, Fluvius)<\/em><\/p>\n

FAO<\/a> navodi da su topografski podaci potrebni u slu\u010daju procjene poplavnog hazarda i projektovanja mjera za\u0161tite od poplava.<\/p>\n

Ovaj globalni analiti\u010dki okvir dodatno potkrepljuje argument da se ne mo\u017ee pripisati cijeli nizvodni efekt samo jednom segmentu infrastrukturnog sistema bez dublje analize.<\/p>\n

Javno dostupni podaci pokazuju da je tokom intenzivnih padavina upravljano akumulacijama na Neretvi i da je primijenjen odre\u0111eni re\u017eim ispu\u0161tanja vode. Ti podaci sami po sebi nisu dovoljni da doka\u017eu da su hidroelektrane sprije\u010dile poplave nizvodno od Mostara. Za takav zaklju\u010dak bile bi potrebne javno dostupne hidrologijske i\/ili hidrodinami\u010dke analize, uklju\u010duju\u0107i pore\u0111enje sa scenarijem bez takvog re\u017eima upravljanja. Zato se tvrdnja iz saop\u0107enja mo\u017ee posmatrati kao tvrdnja o mogu\u0107em doprinosu upravljanja akumulacijama ubla\u017eavanju rizika, ali ne kao dokazano utvr\u0111ena \u010dinjenica na osnovu trenutno dostupnih javnih izvora.<\/p>\n

Da bi se moglo pouzdano zaklju\u010diti da su hidroelektrane na Neretvi sprije\u010dile poplave nizvodno od Mostara, bilo bi potrebno takvu tvrdnju potkrijepiti javno dostupnim hidrologijskim analizama koje bi pokazale uzro\u010dno-posljedi\u010dnu vezu izme\u0111u upravljanja akumulacijama i izostanka poplavnog doga\u0111aja. Bez takvih analiza tvrdnja o sprje\u010davanju poplava ostaje interpretacija zasnovana na pojedina\u010dnim operativnim podacima, a ne potvr\u0111en nau\u010dni zaklju\u010dak.<\/p>\n

\u00a0\u201eOva publikacija je finansirana od strane Evropske unije. Sadr\u017eaj publikacije isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije.\u201d<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Haris Veljovi\u0107 Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u. Da li su hidroelektrane na Neretvi imale ulogu u sprije\u010davanju poplave nizvodno od Mostara? Mnogi portali objavili su informacije kroz svoje \u010dlanke u kojima se, pozivaju na saop\u0107enje JP Elektroprivreda BiH u kojem se tvrdi da su hidroelektrane na rijeci Neretvi sprije\u010dile poplave nizvodno od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":419,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fact-checking"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=418"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":426,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418\/revisions\/426"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media\/419"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/aarhus.ba\/mythbusters\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}