Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u.<\/a><\/p>\n Portal Hercegovina.info objavio je tekst pod naslovom \u201cPrivatne vjetroelektrane i \u2018\u0161i\u0161anje ovaca\u2019: Za\u0161to struja ne\u0107e biti jeftinija, tko uzima dobit, a tko pla\u0107a poticaje?\u201d<\/a>, u kojem se navodi da privatne vjetroelektrane ne\u0107e dovesti do ni\u017ee cijene elektri\u010dne energije i da gra\u0111ani kroz poticaje finansiraju privatne investitore.<\/p>\n Portal Energoinfo.ba reagovao je tekstom \u201cKada je dosta!? Hercegovina.info ponovno obmanjuje javnost negativnom pri\u010dom o vjetroelektranama\u201d<\/a>.<\/p>\n Ovom analizom obra\u0111ujemo ovu temu sa ekonomskog i sa ekolo\u0161kog aspekta, utvr\u0111ujemo:<\/p>\n Da li gra\u0111ani zaista finansiraju poticaje privatnim vjetroelektranama?<\/strong><\/p>\n U Federaciji BiH postoji naknada za podsticanje proizvodnje elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije (OIEiEK). (Zakon o kori\u0161tenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH<\/a>)<\/a> Vlada Federacije BiH svake godine donosi Odluku o utvr\u0111ivanju potrebnog i jedini\u010dnog iznosa naknade za OIEiEK (Slu\u017ebene novine FBiH; Odluka Vlade FBiH o utvr\u0111ivanju potrebnog iznosa naknade za 2026. godinu<\/a>)<\/p>\n Naknada se obra\u010dunava po potro\u0161enom kWh elektri\u010dne energije, \u0161to zna\u010di da se sredstva prikupljaju kroz potro\u0161nju krajnjih kupaca (Odluka Vlade FBiH o OIEiEK naknadi 2026<\/a>).<\/p>\n Operator za OIEiEK FBiH<\/a> u svojim javno dostupnim godi\u0161njim izvje\u0161tajima objavljuje podatke o isplatama proizvo\u0111a\u010dima iz sistema poticaja (Operator za OIEiEK FBiH \u2013 Godi\u0161nji izvje\u0161taji o radu i finansijskom poslovanju<\/a>):<\/p>\n To zna\u010di da tvrdnja da sistem uklju\u010duje finansijsko u\u010de\u0161\u0107e krajnjih potro\u0161a\u010da ima \u010dinjeni\u010dnu osnovu.<\/p>\n Me\u0111utim, postojanje naknade ne predstavlja nezakonitost.<\/p>\n Evropska komisija u dokumentu \u201cGuidelines on State aid for climate, environmental protection and energy 2022<\/a>\u201d (CEEAG, OJ C 80, 18.2.2022) defini\u0161e dr\u017eavne potpore za obnovljive izvore kao legitimni instrument tranzicije ka dekarbonizaciji:<\/p>\n Energy Community Secretariat u publikaciji<\/a> \u201cAnnual Implementation Report \u2013 Renewable Energy Chapter\u201d nagla\u0161ava da su \u0161eme podr\u0161ke obnovljivim izvorima sastavni dio obaveza dr\u017eava potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici:<\/p>\n Dakle, sistem podr\u0161ke je regulatorni model, a ne sam po sebi dokaz zloupotrebe.<\/p>\n Da li vjetroelektrane (ne) mogu sniziti cijenu elektri\u010dne energije?<\/strong><\/p>\n Formiranje veleprodajnih cijena elektri\u010dne energije u tr\u017ei\u0161nim sistemima zavisi od ponude, potra\u017enje i marginalnog proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n Joint Research Centre (European Commission JRC) u tehni\u010dkom izvje\u0161taju o tr\u017ei\u0161noj dinamici i merit-order mehanizmu obja\u0161njava da tehnologije sa niskim grani\u010dnim tro\u0161kom (poput vjetra i sunca) uti\u010du na formiranje tr\u017ei\u0161ne cijene (JRC Technical Report \u2013 The Merit Order and Price-Setting Dynamics in European Electricity Markets<\/a>)<\/p>\n ACER (Agency for the Cooperation of Energy Regulators) u Electricity Market Monitoring Report<\/a> analizira uticaj obnovljivih izvora na tr\u017ei\u0161ne cijene i strukturu veleprodajnog tr\u017ei\u0161ta:<\/p>\n IEA (International Energy Agency) u izvje\u0161taju Renewables 2023<\/a> navodi da pove\u0107anje udjela obnovljivih izvora mijenja strukturu tr\u017ei\u0161ta i uti\u010de na formiranje cijena:<\/p>\n Me\u0111utim, maloprodajna cijena u FBiH obuhvata vi\u0161e komponenti.<\/p>\n FERK (Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH) kroz Pravilnik za tarifnu metodologiju i tarifne postupke<\/a> navodi elemente koji ulaze u kona\u010dnu cijenu za doma\u0107instva.<\/p>\n Zbog toga nije metodolo\u0161ki mogu\u0107e sa sigurno\u0161\u0107u tvrditi da \u0107e razvoj vjetroelektrana automatski sniziti ra\u010dune doma\u0107instava. Ali nije ta\u010dno ni da nikada ne mogu imati uticaj\u00a0 jer tr\u017ei\u0161ni efekti zavise od regulatornog modela i strukture proizvodnog miksa.<\/p>\n U tekstu analiziranog \u010dlanka nisu navedeni konkretni dokazi o krivi\u010dnim djelima.<\/p>\n Zakon o za\u0161titi od klevete Federacije BiH<\/a> (\u201cSlu\u017ebene novine FBiH\u201d, br. 59\/02, 19\/03, 73\/05<\/a>):<\/p>\n Evropski sud za ljudska prava u presudi Lingens v. Austria (Application no. 9815\/82, 8 July 1986)<\/a> utvrdio je da se vrijednosni sudovi ne mogu dokazivati na isti na\u010din kao \u010dinjenice, ali moraju imati \u010dinjeni\u010dnu osnovu:<\/p>\n U ovom slu\u010daju, navod o kriminalu je bez prezentacije dokaza.<\/p>\n Vjetroelektrane imaju niske grani\u010dne tro\u0161kove jer nemaju tro\u0161ak goriva (IEA Renewables 2023<\/a>)<\/p>\n JRC tehni\u010dki izvje\u0161taji<\/a> obja\u0161njavaju merit-order mehanizam.<\/p>\n ACER<\/a> nagla\u0161ava da krajnji ra\u010duni zavise i od regulisanih komponenti.<\/p>\n Dakle: IPCC AR6 Working Group III (Mitigation of Climate Change, 2022)<\/a> navodi da je \u017eivotna emisija CO\u2082 iz vjetroelektrana vi\u0161estruko ni\u017ea od emisija iz uglja i plina:<\/p>\n UNECE (United Nations Economic Commission for Europe) u studiji \u201cLife Cycle Assessment of Electricity Generation Options<\/a>\u201d daje uporedne podatke o emisijama tokom \u017eivotnog ciklusa i potvr\u0111uje nisku emisijsku intenzivnost vjetroenergije:<\/p>\n IUCN u publikaciji \u201cOpportunities for enhancing biodiversity at wind and solar energy developments<\/a>\u201d upozorava da obnovljivi izvori, uklju\u010duju\u0107i vjetroelektrane, mogu imati zna\u010dajan uticaj na osjetljive ekosisteme ukoliko se ne planiraju pa\u017eljivo:<\/p>\n BirdLife Europe u izvje\u0161tajima<\/a> o vjetroelektranama<\/a> i biodiverzitetu navodi rizike za ptice i potrebu za kontinuiranim monitoringom.<\/p>\n Dakle:<\/p>\n Klimatski benefit je dokumentovan (IPCC, UNECE). Uticaj na ptice i \u0161i\u0161mi\u0161e<\/strong><\/p>\n Prema podacima BirdLife International i vi\u0161e nau\u010dnih radova objavljenih u \u010dasopisima poput Biological Conservation i Journal of Applied Ecology, vjetroelektrane mogu uzrokovati kolizije ptica i \u0161i\u0161mi\u0161a sa turbinama.<\/p>\n Rizik je naro\u010dito izra\u017een na migratornim rutama i u podru\u010djima sa velikom gusto\u0107om grabljivica ili endemskih vrsta.<\/p>\n IUCN i BirdLife isti\u010du da je stopa mortaliteta zavisna od lokacije, visine turbina i postojanja mjera ubla\u017eavanja.<\/p>\n Fragmentacija stani\u0161ta<\/strong><\/p>\n Izgradnja pristupnih puteva, temelja i energetskih priklju\u010daka mo\u017ee dovesti do fragmentacije stani\u0161ta, naro\u010dito u planinskim i netaknutim podru\u010djima.<\/p>\n Evropska komisija u smjernicama za Natura 2000<\/a> navodi da infrastrukturni projekti mogu imati indirektne efekte na populacije vrsta \u010dak i kada nema direktne kolizije.<\/p>\n Buka i uticaj na lokalne zajednice<\/strong><\/p>\n Svjetska zdravstvena organizacija (WHO Environmental Noise Guidelines<\/a>) navodi da kontinuirana buka mo\u017ee imati uticaj na kvalitet sna i percepciju dobrobiti.<\/p>\n Iako je nivo buke kod savremenih turbina smanjen u odnosu na ranije generacije, pitanje minimalne udaljenosti od naseljenih mjesta ostaje regulatorno pitanje koje zavisi od nacionalnih propisa.<\/p>\n Vizuelni i pejza\u017eni uticaj<\/strong><\/p>\n Pejza\u017eni efekat vjetroelektrana je subjektivan, ali se u planerskim dokumentima EU prepoznaje kao faktor koji uti\u010de na dru\u0161tvenu prihvatljivost projekata.<\/p>\n Evropska komisija u smjernicama za prostorno planiranje nagla\u0161ava potrebu uklju\u010divanja javnosti upravo zbog konflikata oko pejza\u017ea.<\/p>\n Uticaj na zemlji\u0161te i vodne tokove<\/strong><\/p>\n Gra\u0111evinski radovi i betoniranje temelja mogu imati lokalne efekte na eroziju tla i oticanje povr\u0161inskih voda, naro\u010dito u planinskim podru\u010djima.<\/p>\n To je razlog za\u0161to EIA postupci uklju\u010duju hidrolo\u0161ke i geolo\u0161ke procjene.<\/p>\n Iz dostupnih me\u0111unarodnih gore navedenih izvora mo\u017ee se utvrditi sljede\u0107e:<\/p>\n Klju\u010dno pitanje nije da li postoji uticaj nego koliki je, gdje se javlja i da li je adekvatno procijenjen i mitigiran.<\/p>\n Konflikt izme\u0111u klimatskog benefita i lokalne za\u0161tite biodiverziteta<\/strong><\/p>\n Klimatski benefit vjetroelektrana je dobro dokumentovan kroz analize \u017eivotnog ciklusa i klimatske izvje\u0161taje, koji dosljedno pokazuju da vjetroenergija ima znatno ni\u017ee emisije u odnosu na fosilne izvore.<\/p>\n Istovremeno, lokalni biodiverzitetski rizici nisu \u201csporedni\u201d, jer su prostorno koncentrisani: ako je lokacija pogre\u0161na, negativni efekti se ne raspore\u0111uju \u201cravnomjerno\u201d, nego poga\u0111aju konkretne migratorne koridore, kolonije \u0161i\u0161mi\u0161a, gnijezdi\u0161ta grabljivica i osjetljiva stani\u0161ta. U praksi, zato nastaje konflikt \u201cglobalno dobro\u201d (dekarbonizacija) naspram \u201clokalne \u0161tete\u201d (uticaji na vrste i stani\u0161ta).<\/p>\n Doma\u0107e zakonske EIA obaveze u FBiH i \u0161ta to prakti\u010dno zna\u010di za vjetroelektrane<\/strong><\/p>\n Zakon o za\u0161titi okoli\u0161a FBiH propisuje \u0161ta procjena uticaja na okoli\u0161 obuhvata: identifikaciju, opis i procjenu direktnih i indirektnih uticaja projekta na ljude, biljni i \u017eivotinjski svijet, tlo, vodu, zrak, klimu i krajolik, materijalna dobra i kulturno naslije\u0111e, kao i me\u0111udjelovanje tih faktora. (Zakon o za\u0161titi okoli\u0161a FBiH (\u010dl. 53\u201359)<\/a>)<\/p>\n Zakon dalje ve\u017ee EIA uz dozvoljavanje: nadle\u017eni organ ne mo\u017ee izdati urbanisti\u010dku saglasnost ili druge potrebne saglasnosti za projekte kojima je potrebna procjena uticaja, ako uz zahtjev nije dostavljeno okoli\u0161no dopu\u0161tenje.<\/p>\n Klju\u010dno: dvostepeni model (prethodna procjena pa studija)<\/strong><\/p>\n Zakon predvi\u0111a da se EIA mo\u017ee obavljati u dvije faze: prethodna procjena i studija o uticaju na okoli\u0161. (Uredba Vlade FBiH (51\/21, 33\/22, 104\/22)<\/a>)<\/p>\n Prethodna procjena: \u0161ta investitor mora dostaviti<\/strong><\/p>\n Zakon nabraja \u0161ta ide uz zahtjev za prethodnu procjenu: opis projekta i lokacije, mjere sprje\u010davanja\/smanjenja\/saniranja, podaci za identifikaciju i procjenu uticaja, opis alternativa i odabrane alternative, izvod iz planskog akta, netehni\u010dki sa\u017eetak. (FMOIT \u2013 Procjena uticaja projekta na okoli\u0161<\/a>)<\/p>\n Uklju\u010divanje organa i rokovi u prethodnoj procjeni<\/strong><\/p>\n Nadle\u017eno ministarstvo dostavlja zahtjev nadle\u017enim organima i zainteresiranim subjektima radi naputaka i primjedaba, uz rok od 30 dana za dostavu primjedbi. (Primjer javne rasprave<\/a>)<\/p>\n Odluka o studiji: rok i sadr\u017eaj rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n Zakon propisuje da nadle\u017eno ministarstvo, na temelju prethodne procjene, donosi rje\u0161enje o izradi studije u roku od 30 dana od isteka roka za naputke i primjedbe, te rje\u0161enjem odre\u0111uje sadr\u017eaj studije, listu nosilaca izrade i naknadu za ocjenu studije.<\/p>\n Uredba 2021 i liste projekata<\/strong><\/p>\n Vlada FBiH je donijela Uredbu o projektima za koje je procjena uticaja obavezna i projektima za koje se odlu\u010duje potreba za procjenu, koja uvodi klasifikaciju kroz Prilog I (obavezna EIA) i Prilog II (screening: ministarstvo odlu\u010duje treba li EIA) te propisuje na\u010din odlu\u010divanja na osnovu zahtjeva i kriterija. (Uredba Vlade FBiH (51\/21, 33\/22, 104\/22)<\/a>)<\/p>\n Federalno ministarstvo okoli\u0161a i turizma ima javno obja\u0161njen sistem: prethodna procjena se radi za projekte iz priloga, a studija se radi za djelatnosti iz Priloga I i za projekte za koje se nakon prethodne procjene ocijeni da studija treba. (FMOIT \u2013 Procjena uticaja projekta na okoli\u0161<\/a>)<\/p>\n <\/p>\n\n
\nhttps:\/\/www.paragraf.ba\/propisi\/fbih\/zakon-o-koristenju-obnovljivih-izvora-energije-i-efikasne-kogeneracije.html<\/a><\/p>\nSTVARNA EKONOMSKA ISTINA O VJETROELEKTRANAMA<\/strong><\/h3>\n
\nEfekat postoji na tr\u017ei\u0161nom nivou.
\nAli krajnji ra\u010duni zavise od regulatornih odluka.<\/p>\nEKOLO\u0160KI ASPEKT<\/strong><\/h3>\n
\nLokalni rizici su stvarni, ali zavise od planiranja (European Commission, IUCN, BirdLife).<\/p>\nELABORACIJA NEGATIVNIH EFEKATA PO OSNOVU PRETHODNO NAVEDENIH IZVORA<\/strong><\/h3>\n
URAVNOTE\u017dENA PROCJENA<\/strong><\/h3>\n
\n
\n\u2022 Vjetroelektrane mogu imati negativan uticaj na ptice, \u0161i\u0161mi\u0161e i lokalna stani\u0161ta (IUCN, BirdLife, EU Natura 2000).
\n\u2022 Intenzitet negativnih efekata zavisi od lokacije, planiranja i mjera ubla\u017eavanja.
\n\u2022 Ne postoji me\u0111unarodni konsenzus da su vjetroelektrane \u201cekolo\u0161ki bezopasne\u201d, ali ni da su inherentno \u0161tetne bez obzira na kontekst.<\/li>\n<\/ul>\nKako se taj konflikt realno rje\u0161ava u regulisanim sistemima<\/strong><\/h3>\n
\n
\nU ekolo\u0161koj procjeni, prvo se ide na izbjegavanje lokacija visokog rizika (npr. Natura 2000 ili ekvivalentno za\u0161ti\u0107ena\/osjetljiva podru\u010dja), zatim na mjere smanjenja uticaja (npr. re\u017eimi rada turbina u periodima visoke aktivnosti \u0161i\u0161mi\u0161a), a tek na kraju na kompenzacijske mjere. EU pristup nagla\u0161ava kompatibilnost razvoja obnovljivih izvora s ciljevima biodiverziteta i proceduru dozvoljavanja u osjetljivim podru\u010djima.<\/li>\n
\nEU je u posljednjim godinama uvodila mehanizme da se ubrzaju procedure za OIE, ali uz naglasak da se to mora raditi kompatibilno s obavezama za\u0161tite prirode i uz jasne uslove kada su izuze\u0107a uop\u0161te dopu\u0161tena.<\/li>\n
\n\u010cak i kad jedan projekat pojedina\u010dno izgleda \u201cpodno\u0161ljiv\u201d, kumulativno optere\u0107enje vi\u0161e vjetroparkova na istom migratornom pojasu mo\u017ee biti klju\u010dni problem. Zbog toga ozbiljne procjene insistiraju da se razmatraju i indirektni i kumulativni uticaji, a ne samo \u201cu granicama parcele\u201d.<\/li>\n
\nKada lokalne zajednice osporavaju vjetropark, formalno se to \u010desto vodi kao dru\u0161tveno pitanje, ali su\u0161tinski se vrlo \u010desto radi o nedovoljno obra\u0111enim ili slabo obja\u0161njenim ekolo\u0161kim rizicima, posebno oko ptica, \u0161i\u0161mi\u0161a, pejza\u017ea i fragmentacije stani\u0161ta. Tu se konflikt prelije u \u201cenergetsku polemiku\u201d kao u tvoja dva sporna \u010dlanka.<\/li>\n<\/ol>\nOsnovni pravni okvir u FBiH<\/strong><\/h3>\n