Ovaj tekst mo\u017eete \u010ditati i u PDF-u.<\/a><\/p>\n Inspiracija za ovu analizu je tekst kojeg je objavio Portal Jabuka.tv pod naslovom: U tekstu se navodi da Bosna i Hercegovina \u201cve\u0107 pla\u0107a CBAM pristojbe\u201d na izvoz elektri\u010dne energije u EU, te da \u010dak i \u201cposve zelena\u201d Elektroprivreda HZHB \u201csvejedno pla\u0107a kazne EU\u201d.<\/p>\n Takva formulacija sugeri\u0161e da je Evropska unija izrekla sankciju proizvo\u0111a\u010du elektri\u010dne energije iz BiH uprkos \u010dinjenici da je proizvodnja obnovljiva.<\/p>\n U nastavku analiziramo:<\/p>\n Analiza se zasniva na pravnim aktima EU, dokumentima Energetske zajednice i javno dostupnim regulatornim podacima.<\/p>\n Pla\u0107a li BiH CBAM pristojbe za izvoz elektri\u010dne energije, a EP HZHB pla\u0107a kazne EU uprkos tome \u0161to proizvodi isklju\u010divo zelenu energiju?<\/strong><\/p>\n CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) uspostavljen je Uredbom (EU) 2023\/956 Evropskog parlamenta i Vije\u0107a od 10. maja 2023. godine<\/a>.<\/p>\n Uredba<\/a> defini\u0161e CBAM kao mehanizam kojim se na granici EU prilago\u0111ava cijena ugljika za odre\u0111ene uvozne proizvode kako bi se sprije\u010dio tzv. carbon leakage \u2013 premje\u0161tanje emisijski intenzivne proizvodnje iz EU u zemlje sa slabijom klimatskom regulacijom.<\/p>\n Uredba (EU) 2023\/956<\/a> objavljena je u Slu\u017ebenom listu EU (Official Journal L 130, 16.5.2023).<\/p>\n CBAM nije kazneni sistem, ve\u0107 instrument klimatske politike kojim se nastoji izjedna\u010diti cijena emisija izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da unutar EU (koji podlije\u017eu EU ETS sistemu) i proizvo\u0111a\u010da iz tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, cilj CBAM-a nije sankcionisanje proizvo\u0111a\u010da iz tre\u0107ih zemalja nego izjedna\u010davanje regulatornog tereta izme\u0111u EU i ne-EU proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n Evropska komisija poja\u0161njava da CBAM uvodi mehanizam<\/a> kojim se osigurava da uvezena roba nosi odgovaraju\u0107u cijenu ugljika kako bi se sprije\u010dila tr\u017ei\u0161na distorzija izme\u0111u EU i tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n Evropska komisija je jasno definisala dvije faze primjene:<\/p>\n Komisija<\/a> je u slu\u017ebenim smjernicama navela da tokom tranzicijske faze postoje isklju\u010divo obaveze izvje\u0161tavanja o ugra\u0111enim emisijama (embedded emissions), bez finansijskog pla\u0107anja CBAM certifikata.<\/p>\n To zna\u010di da do kraja 2025. godine ne postoji obaveza kupovine CBAM certifikata.<\/p>\n Navodi da se \u201cve\u0107 pla\u0107aju kazne EU\u201d mora se posmatrati u svjetlu ove \u010dinjenice.<\/p>\n Tehni\u010dka pravila izvje\u0161tavanja u tranzicijskoj fazi ure\u0111ena su sa Commission Implementing Regulation (EU) 2023\/1773.<\/a><\/p>\n To zna\u010di da tokom tranzicijske faze nije postojala finansijska obaveza pla\u0107anja CBAM certifikata.<\/p>\n Uredba (EU) 2023\/956 jasno defini\u0161e da je obveznik tzv. \u201cCBAM declarant\u201d, odnosno uvoznik u Evropskoj uniji.<\/p>\n To zna\u010di da je pravni subjekt koji podnosi CBAM prijavu i eventualno kupuje CBAM certifikate \u2013 entitet registrovan u EU koji uvozi robu iz tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n Dakle, proizvo\u0111a\u010di iz BiH nisu direktni adresati uredbe, iako se eventualni tro\u0161ak mo\u017ee reflektovati kroz tr\u017ei\u0161ne ugovore izme\u0111u izvoznika i kupca.Tro\u0161ak se eventualno mo\u017ee prenijeti kroz komercijalne aran\u017emane, ali to nije isto \u0161to i \u201cpla\u0107anje kazne EU\u201d. (Regulation (EU) 2023\/956, \u010dl. 4\u20136)<\/a><\/p>\n U analiziranom tekstu navedenog portala ne navodi se:<\/p>\n Bez takvih podataka, navedeno iz analiziranog \u010dlanka nije potkrijepljeno dokazima.<\/p>\n Javna dokumentacija Evropske komisije i Energy Community ne potvr\u0111uje da je konkretno EP HZHB platila \u201ckaznu EU\u201d.<\/p>\n Energetska zajednica prati spremnost dr\u017eava regiona za CBAM kroz tzv. CBAM – Readiness Tracker.<\/a><\/p>\n U tim dokumentima ne navodi se da je EP HZHB platila kaznu Evropskoj uniji.<\/p>\n EP HZHB u svom portfelju ima obnovljive izvore, uklju\u010duju\u0107i vjetroelektranu Mesihovina<\/a>.<\/p>\n Me\u0111utim, \u010dak i kada proizvo\u0111a\u010d ima obnovljivu proizvodnju, CBAM tretman zavisi od metodologije dokazivanja emisija i tr\u017ei\u0161nog statusa.<\/p>\n To zna\u010di da \u201czelena proizvodnja\u201d ne predstavlja automatsko regulatorno izuze\u0107e od CBAM-a.<\/p>\n CBAM je instrument klimatske politike.<\/p>\n Kazne postoje isklju\u010divo za:<\/p>\n Ne postoji \u201ckazna\u201d zbog same proizvodnje elektri\u010dne energije, pa \u010dak ni zbog emisija, ve\u0107 obaveza prilago\u0111avanja cijene ugljika.<\/p>\n Nazivati to \u201ckaznom EU\u201d mo\u017ee predstavljati vrijednosno obojenu interpretaciju regulatornog mehanizma.<\/p>\n Legitimna pitanja za BiH su:<\/p>\n To su regulatorna i tr\u017ei\u0161na pitanja.<\/p>\n Ali ona nisu isto \u0161to i tvrdnja da \u201cEP HZHB pla\u0107a kazne Europskoj uniji\u201d.<\/p>\n Na osnovu prethodno navedenih izvora:<\/p>\n nije potvr\u0111eno da EP HZHB \u201cpla\u0107a kazne Europskoj uniji\u201d.<\/p>\n CBAM je regulatorni mehanizam uskla\u0111ivanja cijene ugljika.<\/p>\n U tranzicijskoj fazi nije bilo finansijskog pla\u0107anja.<\/p>\n Obveznik je EU uvoznik.<\/p>\n Tvrdnja da \u201cBiH ve\u0107 pla\u0107a kazne EU\u201d predstavlja pojednostavljivanje i pogre\u0161no tuma\u010denje pravnog okvira.<\/p>\n Da bi se razumjelo za\u0161to CBAM nije \u201ckazna\u201d, ve\u0107 produ\u017eetak EU klimatske politike, potrebno je detaljno objasniti EU ETS (Emissions Trading System).<\/p>\n EU ETS je uspostavljen Direktivom 2003\/87\/EC<\/a> i predstavlja sistem trgovine emisijama stakleni\u010dkih plinova. On funkcioni\u0161e po principu \u201ccap and trade\u201d \u2013 postavlja se ukupni plafon emisija (cap), a kompanije trguju emisijskim dozvolama (allowances).<\/p>\n Evropska komisija opisuje EU ETS<\/a> kao klju\u010dni instrument za smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova kroz tr\u017ei\u0161ni sistem trgovine emisijskim dozvolama.<\/p>\n Prema istom izvoru, EU ETS pokriva energetiku, te\u0161ku industriju i avijaciju, te funkcioni\u0161e tako da svaka tona emitovanog CO\u2082 mora biti pokrivena odgovaraju\u0107im brojem emisijskih dozvola.<\/p>\n Cijena CO\u2082 na EU ETS tr\u017ei\u0161tu varira u zavisnosti od ponude i potra\u017enje. U proteklim godinama cijena se kretala u rasponu izme\u0111u 60 i 100 eura po toni CO\u2082.<\/p>\n U okviru EU ETS-a svaka tona emitovanog CO\u2082 mora biti pokrivena odgovaraju\u0107om emisijskom dozvolom.<\/p>\n Cijena emisijskih dozvola formira se na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n Podaci o tr\u017ei\u0161nim cijenama<\/a> emisijskih dozvola objavljuju se na evropskim energetskim berzama.<\/p>\n CBAM je koncipiran upravo kao instrument kojim se sprje\u010dava \u201ccarbon leakage\u201d \u2013 situacija u kojoj bi proizvo\u0111a\u010di iz EU, zbog cijene CO\u2082, bili u nepovoljnijem polo\u017eaju u odnosu na proizvo\u0111a\u010de iz zemalja bez ETS sistema.<\/p>\n Evropska komisija navodi da CBAM<\/a> ima cilj osigurati da uvezena roba snosi cijenu ugljika koja je ekvivalentna onoj koju pla\u0107aju proizvo\u0111a\u010di unutar EU.<\/p>\n To zna\u010di da CBAM nije kazna, nego korektivni mehanizam kojim se izjedna\u010dava regulatorni teret izme\u0111u EU i tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n Ako proizvo\u0111a\u010d iz tre\u0107e zemlje ve\u0107 pla\u0107a cijenu CO\u2082 u doma\u0107em sistemu (npr. kroz ETS), ta se cijena mo\u017ee ura\u010dunati i umanjiti obavezu prema CBAM-u.<\/p>\n To jasno pokazuje da se radi o mehanizmu uskla\u0111ivanja, a ne sankcionisanja.<\/p>\n Nazivanje CBAM-a \u201ckaznom EU\u201d zanemaruje \u010ditav kontekst EU ETS sistema i tr\u017ei\u0161ne logike emisijskih dozvola.<\/p>\n Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici<\/a>.<\/p>\n Ugovor obavezuje BiH da postepeno uskla\u0111uje energetsko zakonodavstvo sa pravnom ste\u010devinom EU (acquis communautaire).<\/p>\n Energetska zajednica je u vi\u0161e navrata naglasila da zemlje Zapadnog Balkana trebaju razviti mehanizme odre\u0111ivanja cijene ugljika kako bi smanjile rizik od CBAM-a.<\/p>\n Energy Community Secretariat navodi da nedostatak nacionalnog sistema odre\u0111ivanja cijene emisija pove\u0107ava izlo\u017eenost izvoza prema CBAM-u<\/a>.<\/p>\n BiH trenutno nema operativan ETS sistem.<\/p>\n To zna\u010di da proizvo\u0111a\u010di elektri\u010dne energije u BiH ne pla\u0107aju doma\u0107u cijenu CO\u2082 uporedivu sa EU ETS-om.<\/p>\n U tom kontekstu, rizik CBAM-a nije \u201ckazna\u201d, nego posljedica regulatorne razlike izme\u0111u EU i BiH.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, problem nije u tome \u0161to EU ka\u017enjava \u201czelenu energiju\u201d, ve\u0107 u tome \u0161to BiH nema harmonizovan sistem odre\u0111ivanja cijene emisija.<\/p>\n U tom smislu, pitanje CBAM-a je pitanje regulatorne uskla\u0111enosti, a ne sankcionisanja.<\/p>\n U tom kontekstu, potencijalni CBAM tro\u0161ak proizlazi iz regulatorne razlike izme\u0111u EU i BiH, a ne iz kaznenog sistema.<\/p>\n Ako EU ETS cijena iznosi, na primjer, 80 \u20ac\/t CO\u2082, a elektri\u010dna energija iz odre\u0111ene zemlje ima odre\u0111eni emisijski faktor, tada CBAM certifikat reflektuje razliku izme\u0111u pla\u0107ene doma\u0107e cijene i EU cijene.<\/p>\n Ako doma\u0107a cijena ne postoji \u2013 razlika je puna EU cijena.<\/p>\n Ovaj model potvr\u0111uje da CBAM funkcioni\u0161e kao fiskalno-regulatorno izjedna\u010davanje, a ne kao kaznena mjera.<\/p>\n To je klju\u010dno razumjeti u kontekstu tvrdnje da EP HZHB \u201cpla\u0107a kazne EU\u201d.<\/p>\n \u010cak i u scenariju finansijske obaveze od 2026. godine, rije\u010d je o kupovini CBAM certifikata kao regulatornog instrumenta \u2013 ne o kazni.<\/p>\n Nakon detaljne pravne i ekonomske analize:<\/p>\n Klju\u010dno pitanje za BiH nije \u201cda li EU ka\u017enjava\u201d, ve\u0107:<\/p>\n Da li BiH planira uspostaviti sistem odre\u0111ivanja cijene ugljika (carbon pricing)?<\/p>\n Energetska zajednica (Energy Community Secretariat) u vi\u0161e strate\u0161kih dokumenata nagla\u0161ava da zemlje ugovorne strane, uklju\u010duju\u0107i BiH, trebaju razviti mehanizme odre\u0111ivanja cijene emisija kako bi se izbjegli negativni efekti CBAM-a.<\/p>\n U jednom od svojih dokumenata<\/a> koji se odnosi na smjernice politike o uvo\u0111enju cijena ugljika u Energetskoj zajednici, Sekretarijat (Energy Community Secretariat<\/a>) navodi da bi uspostavljanje nacionalnog sistema odre\u0111ivanja cijene emisija omogu\u0107ilo priznavanje te cijene u okviru CBAM-a.<\/p>\n Ukoliko BiH uvede doma\u0107i ETS ili porez na CO\u2082 koji je uporediv sa EU ETS sistemom, tada bi razlika izme\u0111u doma\u0107e i EU cijene bila umanjena ili neutralisana.<\/p>\n To zna\u010di da CBAM nije mehanizam ka\u017enjavanja, ve\u0107 regulatorni podsticaj za harmonizaciju klimatske politike.<\/p>\n Bosna i Hercegovina trenutno nema operativni ETS sistem.<\/p>\n Zbog toga se cijena CO\u2082 ne internalizira u doma\u0107u proizvodnju elektri\u010dne energije.<\/p>\n Ovaj regulatorni vakum pove\u0107ava rizik od primjene CBAM-a na izvoz u EU.<\/p>\n Ali to nije \u201ckazna\u201d.<\/p>\n To je posljedica neuskla\u0111enosti klimatskih politika.<\/p>\n Srbija<\/a> je zapo\u010dela proces uspostavljanja sistema monitoringa, izvje\u0161tavanja i verifikacije emisija (MRV<\/a>), kao pripremu za potencijalno uvo\u0111enje sistema odre\u0111ivanja cijene emisija.<\/p>\n Crna Gora je tako\u0111er zapo\u010dela regulatorne pripreme kroz saradnju sa Energy Community<\/a>.<\/p>\n Obje zemlje se suo\u010davaju sa istim CBAM rizikom kao i BiH.<\/p>\n Nijedna od njih ne tvrdi da \u201cpla\u0107a kazne EU\u201d.<\/p>\n Diskurs u tim zemljama fokusiran je na regulatornu prilagodbu, a ne na kazneni narativ.<\/p>\n To pokazuje da je terminolo\u0161ki okvir \u201ckazna EU\u201d politi\u010dki, a ne regulatorni opis.<\/p>\n Jedan od klju\u010dnih faktora za tretman elektri\u010dne energije u CBAM sistemu jeste tzv. market coupling odnosno tr\u017ei\u0161na integracija elektri\u010dne energije izme\u0111u EU i zemalja regiona.<\/p>\n Market coupling podrazumijeva integraciju tr\u017ei\u0161ta elektri\u010dne energije izme\u0111u zemlje izvoznice i EU, uz uskla\u0111ivanje pravila tr\u017ei\u0161ta, balansiranja i transparentnosti.<\/p>\n ENTSO-E<\/a> (European Network of Transmission System Operators for Electricity) je tijelo koje koordinira prenosne operatere u Evropi.<\/p>\n BiH je dio regionalne mre\u017ee i u\u010destvuje u ENTSO-E strukturi, ali tr\u017ei\u0161na integracija nije na nivou punog market coupling-a sa EU unutra\u0161njim tr\u017ei\u0161tem.<\/p>\n Energy Community navodi da je market coupling preduslov za izuze\u0107e elektri\u010dne energije od CBAM-a.<\/a><\/p>\n
\n\u201cApsurd u BiH: EP HZHB proizvodi isklju\u010divo \u2018zelenu\u2019 energiju, a svejedno pla\u0107a kazne Europskoj uniji\u201d<\/a>.<\/p>\n\n
\n\u2022 da li je CBAM kazneni mehanizam
\n\u2022 ko je pravni obveznik
\n\u2022 kada nastaje finansijska obaveza
\n\u2022 da li postoje javno dostupni dokazi o \u201cpla\u0107anju kazni\u201d
\n\u2022 kakav je stvarni regulatorni rizik za BiH<\/li>\n<\/ul>\nPRAVNI OKVIR CBAM-A, \u0160TA JE CBAM \u2013 PRAVNA DEFINICIJA<\/strong><\/h3>\n
FAZE PRIMJENE \u2013 KLJU\u010cNA RAZLIKA<\/strong><\/h3>\n
\n
KO JE OBVEZNIK PREMA UREDBI<\/strong><\/h3>\n
DA LI POSTOJE JAVNI DOKAZI O PLA\u0106ANJU<\/strong><\/h3>\n
\n
\n\u2022 iznos navodne kazne
\n\u2022 datum
\n\u2022 pravni osnov
\n\u2022 identitet uvoznika
\n\u2022 obra\u010dun emisija<\/li>\n<\/ul>\nDA LI JE EP HZHB \u201cPOSVE ZELENA\u201d<\/strong><\/h3>\n
TERMIN \u201cKAZNA\u201d<\/strong><\/h3>\n
\n
\n\u2022 neta\u010dne podatke
\n\u2022 neispunjavanje proceduralnih obaveza<\/li>\n<\/ul>\n\u0160TA JE STVARNA RASPRAVA?<\/strong><\/h3>\n
\n
\n\u2022 da li \u0107e implementirati market coupling
\n\u2022 kako \u0107e dokazivati emisije za elektri\u010dnu energiju
\n\u2022 da li \u0107e doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di biti konkurentni<\/li>\n<\/ul>\n\n
\n\u2022 zvani\u010dnih obja\u0161njenja Evropske komisije
\n\u2022 Energy Community dokumentacije
\n\u2022 javno dostupnih podataka EP HZHB<\/li>\n<\/ul>\nEKONOMSKI KONTEKST (EU ETS I CIJENA CO\u2082)<\/strong><\/h3>\n
REGIONALNA USKLA\u0110ENOST BIH SA EU KLIMATSKIM POLITIKAMA<\/strong><\/h3>\n
EKONOMSKA IMPLIKACIJA ZA PROIZVO\u0110A\u010cE IZ BIH<\/strong><\/h3>\n
ANALITI\u010cKA OCJENA<\/strong><\/h4>\n
\n
\n\u2022 U tranzicijskoj fazi nije bilo finansijskog pla\u0107anja
\n\u2022 Obveznik je EU uvoznik
\n\u2022 BiH nema ETS sistem
\n\u2022 Rizik proizlazi iz regulatorne neusagla\u0161enosti
\n\u2022 \u201cKazna EU\u201d je retori\u010dka kvalifikacija, ne pravna kategorija<\/li>\n<\/ul>\nMOGU\u0106E UVO\u0110ENJE ETS-A U BIH<\/strong><\/h3>\n
PRIMJER SRBIJE I CRNE GORE<\/strong><\/h3>\n
MARKET COUPLING I ENTSO-E <\/strong><\/h3>\n