Alarmanto stanje rijeka u BiH

Details

Created on Friday, 22 March 2019 20:38

Povodom  22. Marta,  koji se obilježava kao Svjetski dan voda, bitno je skrenuti pažnju na alarmanto stanje rijeka u BiH, ističu iz Aarhus centra u BiH. Iako se s pravom BiH često naziva “zemlja rijeka,” i kao takva prikazuje kao poželjna turistička destinacija, upravo taj prirodni resurs je ugrožen nepropisnim odlaganjem otpada, koji je sve više primjetan kraj obala i u samim rijekama. Također, invazivnije narušavanje tokova i cjelokupnog riječnog sistema predstavlja espazivna izgradnja hidroelektrana.

Na rijeci Doljanci, u općini Jablanica trenutni se gradi MHE “Zlate,” sa predviđenom instalisanom snagom od 4,52 MW.  Već u fazi izgradnje, ova mala hidroelektrana je neopovratno narušila ekološki balans i ugrozila prirodna staništa mnogih endemski vrsta, poput pastrmke glavatica, koja se trenutno nalazi na Crvenoj listi ugroženih vrsta BiH, a  planirana je i izgradnja još jedne MHE „Pačići,“ instalisane snage od 1,4 MW.

Nebriga i bahato iskorištavanje rijeka je primjetno i na eminentnijim, državno veoma važnim rijekama, kao što je rijeke Bosna, a po kojoj je država i dobila svoje ime. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500m nadmorske visine, a duga je 273 km. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu.  Na žalost, riječni tok je zagađen prisustvom otpada i otpadnih voda, usljed čega su česti masovni pomori ribe.

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedna hidrocentrala, MHE Bogatić, izgrađena je 1942. godine  na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 MW, a nedavno je puštena u rad HE “Bogatići-Nova” u Trnovu, čija je instalisana snaga 9,96 MW. Pored navedenih hidroelektrana planirana je izgradnja novih hidroelektana na mnogim rijekama u BiH, uključujući još nekoliko novih na rijeci Željeznici.

Iako hidroelektrane pružaju tzv. „obnovljivi“ način prozvodnje električne energije, s obzirom da  riječni vodotok  pruža konstantan  pristup generisanja električne energije, isti se preusmjerava, odnosno izuzima iz prirodnog  korita. Ipak, sama ekstrakcija vode se vrši na uštrb svih, riječno ovisih ekosistema na samom lokalitetu hidoelektrane kao i na cjelokupnom toku rijeke na kojoj je ta hidroelektrana izgrađena. Dodatno opterećenje riječnog toka se manifestuje u slučaju kada  se izgradi više hidroelektrana  na jednoj rijeci, nerijetko u neposrednoj blizini, stvarajući i „kumulativni efekat,“ opterećenja. Iz svih navedenih razloga trebalo bi se rijekama pristupiti na ekološko prihvatljiviji način, kako bi se očuvalo njihovo prirodno bogatstvo, ističu iz Aaarhus centra u BiH.