Godišnji EBRD sastanak u Sarajevu

Details

Created on Friday, 24 May 2019 16:53

U prostorijama Udruženja "Resursni Aarhus centar u BiH," u petak 26. aprila održan je sastanak sa gđom. Meltem Anakarom,  predstavnicom ispred Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja vodi jedinicu angažmana banke u radu sa organizacijama civilnog društva (head of civil society engagement unit).  

Ovaj sastanak bio je od velikog značaja za naše Udruženje, budući da smo imali priliku dotaći se  gorućih tema za BiH, kao što

su problematika investiranja u hidroenergiju, te mogućnost pronalaska i usmjeravanja  investicija u potvrđene obnovljive izvore energije, poput  solarne i energija vjetra, kao i pitanje  transparentnosti samih EBRD investicija u BiH.  Također, gđa. Ankara je predložila  da Udruženje uzme aktivnije učešće u Godišnjem EBRD sastanku u Sarajevu, koji se održao 8. i 9. maja. Naime jedan od ciljeva Godišnjeg EBRD  sastanka u Sarajevu je bio omogućiti veću zastupljenost predstavnika ispred nevladinog i civilnog sektora. Na ovom sastanku organizovan je poseban program za organizacije civilnog društva koji se održao u hotelu Holiday, na kojima su predstavnici Udruženja uz kolege iz raznih zemalja Evrope i svijeta, imali priliku prisustvovati i učestvovati na sastancima i sesijama o aktuelnim regionalnim, evropskim i svjetskim temama. Sesije i sastanci su bili interaktivne prirode, te je omogućeno organizacijama civilnog društva da otvoreno komuniciraju i iznose svoja mišljenja, između ostalog, i sa predsjednikom i odborom direktora EBRD-a.

Izlagalo se i raspravljalo o udarnim temama počevši od same politike banke i velikih investicijskih operacija, kao i projekata vezanih za energiju i obnovljive izvore, hidroenergiju i sl. Iskazan je značajan interes za ostvarivanje kontakta sa organizacijama civilnog društva, te i za razumijevanje trenutnog stanja s ciljem iznalaženja korisnih solucija za isto. Učesnici iz naših organizacija posebno su istakli problem pretjerane eksploatacije naših rijeka,  kao  i problem zagađenosti zraka.

Inače, EBRD  vodi i sprovodi projekte pod tzv. zelenom politikom koju ostvaruje putem pristupa 'Green Economy Transition,' a kojom nastoje da sve investicije dugoročno pozitivno utječu na okoliš i klimatske promjene, ili da između ostalog nemaju negativan utjecaj na iste.

Kao rezultat javnog otpora malim hidroenergetskim projektima na Balkanu, i uzimajuću u obzir preporuke predstavnika ispred nevladinog sektora u oblasti okoliša sa Godišnjeg EBRD sastanka u Sarajevu,  a prema novoj ekološkoj i socijalnoj politici, od 2020. godine EBRD će tražiti od komercijalnih banaka da sve visoko rizične projekte - uključujući sve hidroelektrane - uputi na dodatne provjere. EBRD  će također zahtijevati od njih da ispune više ekološke standarde nego ranije. Nadalje, Banka će zahtijevati da se takvi projekti objave na internet stranici finansijskog posrednika, i na taj način  bi se omogućila  povećana  transparentnost o tzv.  „skrivenim projektima.“

Iako nova ekološka i socijalna politika Banke predstavlja pozitivnu promjenu u odnosu na ranije probleme u vezi pitanja trasparentnosti aktuelnih i budućih EBRD projekata, ipak stav predstavnika Banke u sektoru hidroenergije daje jasnu naznaku da pitanje finasiranja hidroelektrana u BiH ostaje otvoreno u pogledu osnaživanja kapaciteta postojećih hidroelektrana, što se tiče efikasnosti samih generatora, kao i finasiranje novih projekata, naročito ako iste, komercijalno primaljive upute nadležni pojedinci, ispred vlasti.