Ograničena gradnja novih brana u ekološko osjetljivim dijelovima Dunavskog sliva

Detaljnije

Kreirano Friday, 21 June 2013 11:17

Sarajevo – Na sastanku Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav u srijedu, 19.06.2013., predstavnici zemalja iz Dunavskog sliva uključujući Hrvatsku, Srbiju i BiH prihvatili su novi dokument "Vodeća načela za razvoj hidroenergije" kojim se želi smanjiti ekološke štete novih hidroenergetskih projekata u slivu Dunava. 

"WWF i druge udruge tijekom protekle dvije godine morale su se jako boriti da bi ove smjernice  postale  prihvatljive s ekološkog aspekta“, izjavila je Irene Lucius iz Dunavsko-karpatskog programa WWF-a. „Naše rijeke pretrpjele su mnoge štete zbog hidroelektrana izgrađenim u ekološki osjetljivim područjima i/ili sa zastarjelom tehnologijom. Zemlje Podunavlja ne mogu si priuštiti ponavljanje pogrešaka iz prošlosti - zdravi riječni sustavi pružaju dug popis usluga za ljude, kao što je snabdijevanje pitkom vodom i smanjivanje rizika od poplava!"

U dokumentu se preporučuje čuvanje posebno osjetljivih dijelova rijeka kao što su zaštićena područja, dijelovi od visokog ekološkog statusa ili dijelovi glavnog toka rijeka gdje još nije bilo hidroenergetskog razvoja. Dokument također promiče pažljivo planiranje na nacionalnoj i regionalnoj razini u svim dijelovima rijeka te u tom kontekstu razmatranje svih ekoloških i kulturnih vrijednosti. Dokument poziva i na smanjenje negativnih utjecaja na populacije riba i ostalih slatkovodnih organizama koliko je to moguće i objašnjava na koji način se to može postići.

No, najveći izazov je tek pred nama."Smjernice neće značiti ništa ako principi neće biti primijenjeni brzo i cjelovito kako bi spriječili nepopravljivu štetu plime novih hidroelektrana", dodala je Irene Lucius. "Konkretno, očekujemo da zemlje Podunavlja u suradnji sa nevladinim organizacijama imenuju nova ekološki vrijedna područja koja treba izostaviti pri planiranju hidroelektrana (eng. "no-go" areas), kao i da u dovoljnoj mjeri uzmu u obzir prirodne i kulturne vrijednosti naših rijeka pri planiranju novih projekata. `Ne znamo kako` više nije izgovor. Vlade mogu računati na to da ćemo ih pažljivo promatrati".