Almir Mukača: „Mora se raditi na povećanju svijesti o štetnostima GM hrane“

Detaljnije

Kreirano Thursday, 27 June 2013 13:16

Veliki problem poljoprivredenika je što stanovništvo konzumira 70 posto uvezenog voća i povrća. Organski proizvođači su samim tim, također, u nezavidnom položaju. Iako zahtjeva mnogo više rada i vremena organska proizvodnja ima prednosti u odnosu na konvencionalnu – ona je zdravija, jer ne koristi herbicide, fungicide i ostala hemijska sredstva, te je riječ o kvalitetnim proizvodima.
O organskoj proizvodnji, projektima „Zelenara“ i „Krompir.ba“, štetnosti genetski modificirane hrane, teškom položaju bh. poljoprivrednika i proizvođača organske hrane itd, razgovarali smo sa Almirom Mukačom.

Vaša porodica se tradicionalno bavi poljoprivredom. Prvo ste krenuli sa isporukom krompira, a nakon toga ste proširili asortiman i isporuku. Zelenara je zanimljiv i neobičan projekat. O čemu se radi?

Almir Mukača: Naša porodica se oduvijek bavila organskom proizvodnjom povrća, ali to tako nismo zvali, jer se taj pojam nije koristio. Nisu se koristili pesticidi, fungicidi i ostali otrovi, te hemijska gnojiva, jer smo proizvodili za svoje potrebe i željeli smo uvijek da jedemo zdravu hranu. Viškove proizvoda smo većinom prodavali ljudima iz Sarajeva, koji bi dolazili u Fojnicu na liječenje ili na izlet.
Ideja se rodila kada smo 2009. godine svojim prijateljima u Sarajevu isporučili organski krompir na kućnu adresu, nakon čega su uslijedile veoma pozitivne reakcije na kvalitet krompira i na mogućnost dostave na adresu kupca. To nas je motivisalo da počnemo razmišljati poduzetnički.
Željeli smo da proširimo našu ponudu i 2010. godine smo pokrenuli pilot projekat pod nazivom „Krompir.ba“. Odlučili smo da Zelenara bude naziv kutije pune domaćeg, organskog, svježeg, sezonskog povrća, koje će se dostavljati na kućnu adresu u roku od 2 sata od branja povrća sa polja. Zelenara je naziv za prodavnicu voća i povrća koji se koristio kada smo bili djeca. Danas se više ne koristi, ali je ostala asocijacija na voće i povrće, a kod starijih generacija budi emocije.

Zahvaljujući Facebook-u i postu na ličnom profilu koji je glasio ovako - „Ja sam posebna kutija puna organskog povrća i zovu me "Zelenara". Moje povrće je raslo u zdravom okruženju i moj vlasnik se brinuo da izraste zdravo, a zato što si i ti posebno posaban/na želim da i ti rasteš, igraš se, živiš i radiš, jedući zdravu organsku hranu. Naruči me i ja ću ti doći na vrata! :)“ – sve je krenulo.
„Sutra (subota) putujem iz Fojnice za Sarajevo i ako želiš da me kušaš pošalji mom vlasniku poruku na Facebook“ - u roku od 2 sata smo imali 12 narudžbi.
Ovo nam je bio znak kojim putem trebamo ići i od tada se projekat nevjerovatno brzo razvija.

Šta je zapravo projekat Krompir.ba?

Almir Mukača: Fojničani pored toga što su poznati po kovačnici novca Tvrtka I Kotromanića, Ahdnami Sultan Fatih Mehmeda, Franjevcima, Prokoškom jezeru i termalnom lječilištu, poznati su i po krompiru. Svi znamo da je fojnički krompir najbolji u BiH i zato projekat zaslužuje ovo ime. Krompir.ba je ime za jedan moderni pristup kako proizvodnji tako i prodaji povrća i voća u BiH. Naši proizvodi se mogu naručiti isključivo preko interneta, odnosno web i Facebook stranice.

Ko su vaši kupci? Gdje vršite isporuku?

Almir Mukača: Našu Zelenaru punu svježeg povrća većinom naručuju žene. Isporuka je 3 puta sedmično, ponedjeljak, srijeda i subota, i u vrijeme kada to odgovara kupcu, a količina povrća zadovoljava jednosedmične potrebe četveročlane porodice. Svo povrće je domaće, proizvedeno po najstrožijim standardima, a prije svega zdravo. Trenutno isporučujemo samo u Kantonu Sarajevo, a plan je da se proširimo u na druge gradove.

Ko su proizvođači?

Almir Mukača: Kroz projekat Krompir.ba razvijamo socijalno poduzetništvo na način da smo na početku projekta uspjeli kroz jednu donaciju našim farmerima-kooperantima obezbijediti uslove za proizvodnju i sve njihove proizvode otkupiti. Sarađujemo i sa drugim zadrugama i firmama u Hercegovini, okolini Sarajeva i u Šekovićima. Bazu čine naših 15 farmera, a od ostalih uzimamo po potrebi i u zavisnosti od sezone.

Gdje je bazirana proizvodnja?

Almir Mukača: Najvećim dijelom u Fojnici, a zatim u Hercegovini, Šekovićima i okolini Sarajeva.

Nedavno je ponovno aktuelizirana priča o zdravoj, organskoj prehrani. Kakva su iskustva sa sajmova? Reakcije od strane kupaca?

Almir Mukača: Ja ne bih rekao da je ponovo aktuelzirina, jer nikada nije prestala biti aktivna. Uvijek imate svjesne ljude koji paze šta oni i njihova djeca jedu. Ja mislim da kada bismo imali više proizvođača organske hrane da bi i građani više kupovali, ali trenutno su to male količine koje naši farmeri proizvedu.

Koliko je teže proizvoditi organske proizvode u odnosu na konvencionalno voće i povrće?

Almir Mukača: Ako govorimo o konvencionalnoj proizvodnji, onda govorimo o kvantitetu, a kada je organska proizvodnja u pitanju, tada govorimo o kvalitetu. Naravno da je lakše uzgajati konvencionalo povrće, jer je sve na dohavat ruke, počevši od gnojiva, herbicida, fungicida i ostalih hemijskih sredstava, a radna snaga je minimalna, ali ne možmo govoriti o kvalitetnim proizvodima.
S druge strane, imamo organsku proizvodnju, gdje se većinom radi ručno i sve što se koristi je na prirodnoj bazi, što automatski poskupljuje proizvodnju, ali ovdje govorimo o kvalitetnim proizvodima. Prinosi su manji, ali se to kompenzira sa dobrom cijenom.

Na koji način je moguće dizati svijest ljudi, kada se radi o organskoj prehrani?

Almir Mukača: Mediji mogu odigrati veliku ulogu, a također i projekti poput našeg.

Vi ste otišli korak naprijed te ste započeli promociju i prodaju preko Facebook-a. Da li se taj poduhvat isplatio? - Postoji li prednost u ovom načinu prodaje u odnosu na konvencionalnu?

Almir Mukača: Web stranica www.krompir.ba i Facebook stanica www.facebook.com/krompir.ba postoje od početka projekta, dakle od 2010. godine. Do sada imamo skoro 7000 fanova, koji prate naš rad i naručuju naše proizvode. Zahvaljujući prijatelju Jasminu Mehiću i njegovoj agenciji „Etrade.ba“ osmišljen je cijeli koncept komunikacije putem Facebook-a i dizajna, kako web stranice, tako i proizvoda. Mi smo zadovoljni sa dosadašnjim poslovanjem, a to je većinom zahvaljujući podršci koju smo dobili od naših kupaca, a naravno da se sve ovo isplati.
Ako govorimo o Internet marketingu, u ovom trenutku to je najbolja investicija za male proizvođače. Oglašavanje na televizijama i na bilbordima je suviše skupo, ali kada koristite društvene mreže sa malo više kreativnosti i malo novca možete napraviti čudo, a što je najvažnije, imate direktne pokazatelje utjecaja kampanje i imate direktnu komunikaciju sa kupcima.

U zadnje vrijeme nezaobilazna pitanja se vežu za genetski modifikovanu hranu. BiH je potpisnica Kodeks Alimentariusa i samim tim teži usvajanju preporuka, koje idu u korist kompanijama poput Monsantoa… Koliku opasnost za domaće proizvođače predstavlja forsiranje ovakvih legislativa?

Almir Mukača: Sve što je štetno za čovjeka nije dobro da se koristi, tako i genetski modificirana hrana. Ovakva hrana ima mnogo više štete nego koristi po zdravlje čovjeka, ali to je velika industrija i to će biti teško zaustaviti. Jedino povećanjem svijesti o štetnostima takve hrane može se nešto postići.

Sa kakvim problemima se organski proizvođači najčešće susreću u BiH?

Almir Mukača: Kao i svi poljoprivrednici u BiH, tržište je najveći izazov. Po IFAD-ovim procjenama, stanovnici BiH godišnje pojedu 1.5 milijardi KM voća i povrća, od čega se 70% uveze, što je 1 milijarda KM, tako da ovo potvrđuje probleme s kojima se naši poljoprivrednici susreću.

Koliko su u BiH zaštićeni organski proizvođači?

Almir Mukača: Kao i svi ostali poljoprivrednici, nisu dovoljno zaštićeni.

Izvor vijesti: abrasmedia.info