Udruženju “Resursni Aarhus centar u BiH“ početkom ljeta 2025., obratili su se mještani MZ Vesela, iz Bugojnog, a koji su nam ukazali na situaciju da postoje indicije da je firma Kvatro d.o.o. Bugojno u MZ Vesela otvorila novi kamenolom, bez njihovog saznjanja, saglasnosti i bez obaveznih dozvola. Primjetili su da se vrši eksploatacija pijeska, čak i da se koristi eksploziv, te da se svakodnevno odvozi otprilike po 10 kamiona pijeska i istovara se na parceli kod gradskih bazena i neke još nepoznate parcele.
Prema izjavama mještana, sam kamenolom se nalazi oko 100 m od prvih kuća, a koje trpe štetu od ranijeg i trenutnog eksploatisanja pijeska. Inače, eksploatacija pijeska je ranije zaustavljena zbog prisustva velike količine podzemnih voda, međutim, tokom ljetnih mjeseci 2025., bila je uočena eksploatacija, bez da se uzimala u obzir mogućnost posljedica po podzemne vode, te prisustvo kuća. Mještani su tvrdili da bi kamenolom trebao biti smješten na dvije velike parcele (katastarske čestice broj 1509 i 2141/2), odmah uz postojeći kamenolom Majdan, u MZ Vesela, Bugojno.
Kako bi provjerio navode mještana, Aarhus centar u BiH se obratio nadležnim ispektorima (kantonalnim i federalnim) a koji su se smatrali nenadležnim ili ništa nisu uočili spornim u odnosu na kamenolom, već, da su zatekli na licu mjesta da “…jedna grupa mještana nelegalno napravila put preko k.p. 1509 k.o. Vesela koja je u posjedu fime Kvatro d.o.o. Bugojno kako bi mogli dolaziti do svojih vikendica…(i) da se na navedenim parcelama nalazi divlja deponija kućnog otpada…koju su napravili nesasvjesni mještani Vesela i ostali..(te da je) vlasnik firme Kvatro d.o.o. Bugojno izjavio da će nastaviti odvoziti nelegalno navučen otpad o svom trošku…“
Ono što predstavlja zaokret u ovoj priči jeste iznenadni javni poziv mještanima MZ Vesela, a koji je bio okačen dana 13.10.2025. na stubovima za rasvjete, i koji je pozivao na javnu raspravu dva dana kasnije, tj. 15.10.2025., sa početkom od 17:00 časova, u lokalnoj sportskoj sali u MZ Vesela, Bugojno. Tema javnog poziva: javna rasprava o koncesiji Mejdana Bila zemlja Garčići, te donošenje odluke o izdavanju ili ne izdavanju koncesije o korištenju i eksploataciji pijeska na lokalitetu Garačići- MZ Vesela. Naime, 10.10.2025. MZ Vesela je dobila pismeni zahtjev od načelnika Općine Bugojno da se provede navedena javna rasprava o koncesiji firme Kvatro d.o.o. Bugojno.
Po molbi mještana, uznemirenih zbog kratkog roka od objave do samog održavanja javne rasprave, predstavnici Aarhus centra u BiH su otišli na javnu rapravu u MZ Vesela. Ono što su uočili jeste grubo kršenje odredbi Aarhuske konvencije u odnosu na njen drugi stub-učešće javnosti.
“Kada smo došli do sale, a koja je jedino ono što jeste bilo u skladu sa Aarhuskom konvencijom, tj. bila je dovoljno velika da prihvati veći odaziv ljudi, kao prvo bili smo spriječeni da uđemo jer nismo mještani i jer nemamo pozivnicu. Potpuno suludo, kakva personalna pozivnica na javnu raspravu? Nešto što nema veze sa zakonskim uporištem, jer kao predstavnici nevladine, okolišne organizacije, imamo puno pravo prisustvovati, kao javnost koju se predmet tiče. Kasnije smo saznali da su ti “izbacivači“ prema navodima mještana bili radnici firme Kvatro d.o.o.;“ ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.“
Iako su “izbacivači“ nastojali razbiti masu, te je policija bila primorana da interveniše, javna rasprava je bila zaključena sa velikim protivljenjem mještana da se izda koncesija za navedeni kamenolom. Prema broju prisutnih, mogao se primjeniti veliki odaziv, iako predsjednik MZ nije pristupio zapisu svih pristunih, jer je imamo zakup sale na samo jedan sat, kako je tvrdio, te nije mogao svima dozvoliti da se potpišu, jer bi to oduzelo vremena u sali, sa ograničenim vremenskim zakupom. Tako da ni predstavnici Aarhus centra u BiH nisu imali prilike se potpisati na zapisnik.
Gore opisano stanje, načina održavanja javnih rasprava, je nažalost, prema iskustvu Aarhus centra u BiH (a koje sada ima preko 13 godina rada na terenu), česta pojava. Mnogi okolišni problemi i prijetnje bivaju riješeni na ovaj način. Ono što je problematično za ovaj slučaj jeste da lokacija, opseg i prisustvo otvaranja starog-novog kamenoloma uz postojanje podzemih voda, može potencijalno izazvati scenarij sličan kao onaj u Donjoj Jablanici.
Pitamo se da li će ikad naši predstavnici vlasti raditi na preveniranju okolišnih i sigurnosni problema ili će nastaviti samo sporadično raditi na sanaciji i kolektivnom oplakivanju, kada ponovo dođe do tragičnih ishoda? Pitamo se da li će neko zaista odgovarati za onih 10+ već izvučenih kamiona pijeska sa lokaliteta kamenolom Majdan, ili će nadležne institucije nastaviti da surađuju sa moćnicima kako bi prikrivali krivična djela protiv okoliša i prirode i/ili pokušavali ih dovesti retroaktivno u zakonski okvir, kao što je se pokušalo sa ovom tzv. javnom raspravom na kojoj je potrebna personalna pozivnica?
